Pretraživanje tekstova
Ministarstvo zaštite životne sredine za ovu godinu zabranilo je sakupljanje osam zaštićenih vrsta divlje flore i faune na teritoriji čitave države, a za pojedine vrste uvedena je zabrana u više upravnih okruga.
U naredbi ministarke zaštite životne sredine Irene Vujović objavljenoj u Službenom glasniku navodi se da je na celoj teritoriji Srbije zabranjeno sakupljanje barske perunike (Žuta perunika, Divlja perunika), trepljastog kantariona (Pljuskavica trepljasta), planinskog kantariona, rumelijskog kantariona (Izdašljivica), crne čemerike (Kinavke), medicinske pijavice, šumske kornjače i poskoka, prenosi Toppress.
Na područjima upravnih okruga koji čine Vojvodinu zabrana se odnosi i na veprinu (kostrika ili šimširika), jezičastu kostriku (veprina ili nepričac), oman (omanika ili devesilje).
Dodatno na području Sremskog upravnog okruga zabranjeno je sakupljanje sremuša (medveđi luk - cremoš). Na području Vojvodine, te Podunavskog, Braničevskog, Borskog i Rasinskog upravnog okruga zabrana se odnosi i na zelenu žabu, malu zelenu žabu i veliku zelenu žabu.
Baštenski puž zaštićen je od sakupljanja na područjima Zapadnobačkog, Sremskog, Mačvanskog i Braničevskog upravnog okruga. Šumski - sivi puž, te vinogradarski puž istu zaštitu uživaju na područjima Zapadnobačkog, Severnobačkog, Severnobanatskog, Srednjebanatskog upravnog okruga i Južnobanatskog upravnog okruga.
Izuzetno, zabrana sakupljanja ovih vrsta ne odnosi se na zaštićena područja u kojima je planom odnosno godišnjim programom upravljanja zaštićenih područja, sakupljanje tih vrsta dozvoljeno, navodi se u naredbi.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Lekovito bilje Zabrana Sremuš Kantarion Oman biljka Branje bilja Ministarstvo zaštite životne sredine
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.