Pretraživanje tekstova
Načelnica Odeljenja za upravljanje otpadom u Ministarstvu zaštite životne sredine Radmila Šerović najavila je da će uskoro doći do izmena Zakona o upravljanju otpadom, što će otvoriti prostor da se posebnim pravilnikom o upravljanju biorazgradivim otpadom unapredi ova oblast.
U Srbiji se godišnje baca gotovo 250.000 tona hrane ili 35 kilograma po stanovniku. Samo u ugostiteljskom sektoru se naručuje oko 120.000 tona namirnica od kojih jedna trećina završi na deponiji gde oslobađaju velike količine štetnih gasova umesto da budu upotrebljene za proizvodnju energije, hrane za životinje ili komposta, rečeno je na konferenciji za medije na kojoj je predstavljen projekat za odgovorno upravljanje otpadom od hrane koji zajednički sprovode NALED, Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju - GIZ i kompanija Esotron.
Istraživanje o poznavanju procedura za odgovorno upravljanje otpadom od hrane pokazala je da ugostiteljski objekti na dnevnom nivou prosečno proizvedu oko osam kilograma otpada od hrane, dok zdravstvene ustanove u kojima se priprema i služi hrana svakodnevno generišu čak tri i po puta više - do 28 kilograma, ističe se dalje u saopštenju.
Samo petina ističe da poznaje procedure za upravljanje tim otpadom. Oko 65 odsto ugostitelja i zdravstvenih ustanova u kojima se sprema i služi hrana sav otpad od hrane odvaja. S druge strane, 19 odsto firmi i ustanova priznaje da taj otpad baca u kontejner.
"Najveći broj ustanova u kojima se otpad od hrane ne zbrinjava na adekvatan način kao glavni preduslov da bi počeli da ga odvajaju navode potrebu postojanja odgovarajuće infrastrukture, obavezujućeg zakonskog okvira, ali i uvođenje podsticajne politike kojom bi se nagradilo pravilno upravljanje otpadom - umanjenjem poreza ili naknada za odnošenje otpada", istakao je Slobodan Krstović, šef Jedinice za zaštitu životne sredine NALED-a.
Načelnica Odeljenja za upravljanje otpadom u Ministarstvu zaštite životne sredine Radmila Šerović najavila je da će uskoro doći do izmena Zakona o upravljanju otpadom, što će otvoriti prostor da se posebnim pravilnikom o upravljanju biorazgradivim otpadom unapredi ova oblast. Pravilnik bi obavezao generatore otpada od hrane da ga predaju registrovanom operateru, što je jedan od predloga NALED-a.
Tagovi
Upravljanje otpadom Bacanje hrane Slobodan Krstović Izmena Zakona Radmila Šerović Odvajanje otpada
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Počela berba ranih sorti grožđa. Kakvi su prinosi i cene? Čitajte na portalu!
Djordje Ostojic
pre 1 nedelju
Pistovani poljoprivrednici, Cinjenica je da vec nekoliko godina zaredom, imamo extremnu susu, malo padavina. Ali, razumem i pojedince koji daju Više [+] podatke o svojim prinosima koji su za ne poverovati, medjutim moramo shvatiti jedno je stedeti, malo ulagati, cekati da iz neva padne kisa, pevati "oj dodo oj dodole" a drugo je prionuti na pripremu zemljista, dobro nadjubriti i ko moze stajnjakom, pa voditi racuna o plodoredu, pa resiti pitanje navodnjavanja, ne mora biti sve u 10 etku ali ipak strucno i radno. Ko samo ceka i kuka i nikad mu nije dosta ni subvencija, ondaje to ..... Bio sam na mojim parcelama koje rade zakupci, saroliko, jedan ulozio ima kukuruz u Vajskoj visok 2,7 metara svaki klip pun. Ja mu stisnuo ruku i kazem alal vera domacine. Na drugoj parceli doja, dosta slaba probuseni listovi, boja cudna ima mnogo korova, ambrozije , ja pitam ga sta si radio sta sejes unazad 5 godina, kaze soju uvek, e kazem mu pa moras malo struku i naulu slusati i vise ulaganja i rada! U M Idjosu covek posejo stocni jecam OK prinosi bili, u Zablju cekam na skidanje soje u Velikom ritu, bice kaze slabije od prosle godine ali kasna je sorta pa ce imati oko 1,8 t/ha , u B Gradistu kukurica ,solidno u odnosu na opste prinose i u odnosu na uslove i susu imace kaze oko 4,5 t/ha. Eeeeee navodjavanja mora biti ne moze se bez toga eno culi ste za okolinu Cacka gde je reseno pitanje jednog dela sa oko 500 ha, koja je razlika u prinosima!!! Veliki pozz, Djordje