Skoro 247.000 tona hrane se baci u toku jedne godine u Srbiji. U jednom danu, u proseku, količina bačene hrane iznosi 676 tona, navodi se u analizi prvog zvaničnog istraživanja o bacanju hrane u domaćinstvima u Srbiji Centra za unapređenje životne sredine.
Po osobi se količina bačene hrane u novčanoj vrednosti meri u visini od oko 10.000 dinara. Što se namirnica tiče, najveću količinu bačene hrane čini hleb i to oko 10,18 kilograma. Posle hleba sledi meso, koje se u proseku na godišnjem nivou baci u količini od 7,18 kilograma.
"Količina bačenog mleka iznosi oko 6,74 litara, najmanje se baca voće (5,7 kilograma) i povrće (5,33 kilograma). Svako od nas, uključujući celokupno stanovništvo bez obzira na uzrast, baci oko 35 kilograma hrane godišnje, odnosno hrane u vrednosti od oko 10.000 dinara", navodi se u saopštenju.
"Kružnom" ekonomijom mogli bi se rešiti svetski problemi sa hranom?
Navodi se i da bi količina hrane koja se u Srbiji baci na godišnjem nivou, ukoliko bi se spakovala u dostavne kamione, napravila kolonu koja bi bila dugačka od Subotice do Kragujevca.
Više je razloga zbog kojih hrana u našoj državi završi neiskorišćena i bačena. Prema izveštaju, najviše se baci zbog toga što se pokvari i to je u 67 odsto slučajeva, 17 odsto bačene hrane čini ona koju ljudi ne žele da jedu, a 11 odsto su namirnice za koje građani smatraju da nisu bezbedne.
Po ovom istraživanju nije obuhvaćena sva hrana koja se baca u našoj državi. Analiza je sprovedena samo na otpadu od hrane koji se stvara u domaćinstvima.
U saopštenju se navodi da bi trebalo u analizu uvrstiti i otpad sa izvora, zatim onaj koji nastaje u toku uzgajanja i otkupa namirnica, u fabričkoj obradi i pripremi za dalju prodaju, viškovima koji se ne prodaju u trgovinskim lancima i prodavnicama, kao i otpad iz ugostiteljskih objekata.
Bačena hrana ima i mnogo negativnih posledica. Ona koja završi na deponiji, a u svetu oko 30 odsto hrane bude bačeno, truli i raspada se čime ispušta metan koji predstavlja jedan od najopasnijih gasova sa efektom staklene bašte.
Pored toga, bacanjem hrane uzalud se troše i neki od resursa i to u velikim količinama. Dosta energije i vode bespotrebno se potroši u toku proizvodnje, pakovanja i transporta hrane koja se na kraju baci.
Kako bi se smanjila količina bačene hrane i podigla svest ljudi o važnosti te teme, Centar za unapređenje životne sredine najavio je film "Uzalud protraćeno: Priča o bacanju hrane" koji će biti prikazan publici na 10. Međunarodnom festivalu zelene kulture "Grin fest" ove godine. Kako navodi taj Centar, kroz taj film biće prikazani saveti kako hrana, koju ljudi žele da bace, može da se iskoristi i pretvori u druga jestiva jela.
Taj festival održaće se od 15. do 18. oktobra u Domu omladine Beograda, pod sloganom "Promeni igru. Budućnost je na Zemlji!". Cilj je da se građani Srbije podstaknu da se uključe u ovu akciju čuvanja hrane, ali i da razmišljaju i promišljaju o cirkularnoj ekonomiji i održivom razvoju, prenosi Politika.
Izvori
Tagovi
Autorka