Izloženost pesticidima, otpornost na antibiotike, zagađenje vazduha i vode i drugi faktori uzrokovani industrijskom proizvodnjom hrane mogli bi do 2050. godine uzrokovati smrt pet miliona ljudi godišnje.
Izloženost pesticidima, otpornost na antibiotike, zagađenje vazduha i vode i drugi faktori uzrokovani industrijskom proizvodnjom hrane mogli bi do 2050. godine uzrokovati smrt pet miliona ljudi godišnje, navodi se u novom izveštaju Fonda Tomson Rojters (Thomson Reuters).
Da se to ne dogodi, potrebno je proizvoditi hranu na lokalnom nivou, korišćenjem ekološki prihvatljivih metoda, uklanjanjem otpada i dizajniranjem i marketingom zdravijih proizvoda, kaže fondacija koju je osnovala rekordna britanska jedriličarka Elen Mekartur (Ellen MacArthur).
Preoblikovanje prehrambene industrije u takozvani model "kružne ekonomije" smanjilo bi troškove zdravstva, spasilo zemlju i vodu i stvorilo nove poslovne mogućnosti, navodi se u izveštaju objavljenom u četvrtak na Svetskom ekonomskom forumu.
Gradovi bi mogli biti važni katalizatori u ovoj promeni, jer se očekuje da će se do 2050. godine 80% ukupne hrane konzumirati u gradovima. Prema sadašnjem linearnom sistemu, samo mali deo hrane koja dolazi u gradove nakon konzumacije se prerađuje, odnosno ponovno koristi.
U kružnoj privredi, sirovine i nusproizvodi se ponovno koriste i vrlo malo se baca.
Gradovi bi morali nabavljati hranu proizvedenu lokalno na način koji regeneriše ekosistem, raspodeljuje višak onima koji to ne mogu priuštiti i pretvara nusproizvode u nove proizvode od đubriva do materijala za bioenergiju.
Prednosti "bi mogle biti vredne 2,7 triliona dolara godišnje za globalnu ekonomiju", navodi se u izveštaju.
Nasuprot tome, "ekstraktivna, rasipna i zagađujuća priroda" trenutne proizvodnje hrane globalno košta 5,7 biliona dolara godišnje, računajući troškove za zdravlje ljudi i životne sredine.
"Ono što jedeš je važno, ali i to kako je proizvedeno. Mogli biste biti zdravi, ali i dalje biti izloženi negativnim uticajima zbog načina na koji se hrana proizvodi", rekla je Klementina Šouteden (Clementine Schouteden), glavna autorka izveštaja.
Naučnici sve više pozivaju na sistematske promene u načinu proizvodnje i konzumacije hrane, govoreći kako je industrijski uzgoj doveo do sistema hrane koji doprinosi klimatskim promenama, uništavajući životnu sredinu i uzrokovajući krizu pothranjenosti u svetu.
Prema podacima Organizacije za prehranu i poljoprivredu (FAO), poljoprivreda, šumarstvo i druge namene zemljišta odgovorni su za četvrtinu emisija gasova sa efektom staklene bašte, koji zagrejavaju planetu.
U međuvremenu, trećina proizvedene hrane, vredna gotovo trilion dolara, baca se svake godine na globalnom nivou, pokazuju brojke FAO-a, dok 821 miliona ljudi gladuje, a jedna od osam odraslih osoba je pretila.
Tagovi
Autorka