Pretraživanje tekstova
Pojedini kritiku direktno prebacuju na predsednicu Evropske komisije, Ursulu fon der Lejen kojoj je vuk napao konja i prozivaju je da se zbog toga obračunava sa celom populacijom ove grabljivice.
Ni jedna divlja životinja nije izazvala polemike kao vuk. Kroz vekove proganjana, pripisivane su mu negativne moći i smatran je neprijateljem kojeg treba uništiti. U Evropi je doveden do krajnjih granica opstanka, ali se njegova brojnost povećala nakon zaštitnih mera.
Ursula fon der Lejen, predsednica Evropske komisije, u svom govoru je pred Evropskim parlamentom označila vukove kao opasne predatore koji ugrožavaju ljude i životinje. Sve više je glasova protiv tih životinja, posebno stočara koji ukazuju na štete koje oni čine.
Tri rešenja za EU poljoprivrednike nudi Urusla fon der Lejen - a šta sa vukovima?
Mnoge članice EU i regije više ih ne žele na svojim teritorijama, a neka područja nameravaju da se proglase teritorijama bez vukova.
S druge strane su organizacije i udruženja koja ukazuju na njihovu korisnost u životnoj sredini i kritikuju pogrešne izjave i sumnjivo prikupljanje podataka. Brojne međunarodne organizacije su otvoreno kritikovale hajku koja je pokrenuta protiv ove divlje vrste. Organizacije za zaštitu prirode kritikuju netransparentno i kratkoročno prikupljanje podataka, kao što je na primer putem e-pošte, koje Komisija želi da iskoristi za eventualno smanjenje statusa njegove zaštite. Upozoravaju da ovakvi stavovi nisu utemeljeni na naučnoj osnovi.
Grabljivice u evropskim šumama: Vukovi ubili konja, medvedi napadaju i ljude?
Pojedini kritiku direktno prebacuju na predsednicu Evropske komisije kojoj je vuk napao konja i prozivaju je da se zbog toga obračunava sa celom populacijom ove grabljivice bez sagledavanja pravog stanja i njegove uloge u prirodi.
Iz EuroNatura izveštavaju da Ursula fon der Lejen upozorava na navodno "opasne vukove".
"U Evropi vuk generalno ne predstavlja pretnju za ljude", naglasio je Antje Henkelman, menadžer projekta "Wolf" u EuroNaturu. Ističe da se moraju pronaći načini da se izbegnu sukobi između ljudi i divljih životinja i zaštite stada. Napadi na domaće životinje mogu se gotovo isključiti dokazanim protivmerama i, u slučaju sumnje, finansijski nadoknaditi.
Volonterski čuvaju ovce od napada vuka, ali i vukove od napada stočara
Navodi da predsednica Evropske komisije raspravlja izvan naučnih činjenica.
"Vuk se ne sme koristiti kao trojanski konj za promenu Direktive o staništima, koja štiti mnoge druge vrste širom Evrope. Direktiva se ne sme razvodnjavati, dostupni su ozbiljni podaci iz zemalja članica."
U prethodnom periodu realizovali su akciju slanja pisma Fon der Lejen kojim se poziva da se spreči promena statusa zaštite vuka.
Tagovi
Vuk Zaštita vuka Evropska komisija Direktiva o staništima Hajka na vuka Divlja životinja Ursula fon der Lejen Grabljivica
Autorka
Više [+]
Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.