Prolećni beli luk daje sitnije glavice, što je posledica dužine vegetacije. Ipak, one traju duže, čvršće su i bogatije eteričnim uljima.
Iako jesenja sadnja belog luka osigurava veće prinose, on se može saditi i u proleće i dati zadovoljavajuće rezultate. Potiče iz Azije, gde se i danas najviše proizvodi i odakle se najviše i izvozi, iako je njegova proizvodnja raširena po celom svetu.
Beli luk, lat. Allium sativum spada u najstarije povrtarske kulture, poznat je više od 4.000 godina. Od davnina su poznate njegove lekovite osobine i koristio se pri lečenju mnogih oboljenja. To je blijni antibiotik-alicin. Najpoznatije njegovo delovanje je prilikom prehlade i gripe, a koristan je i kod bronhitisa i astme. Obiluje vitaminima B, C, E, i mnogim mineralima: kalijumom, kalcijumom, magnezijumom, selenom, sumporom itd. Prilikom konzumiranja, oslobađa se alilsulfid, koji daje neugodan miris.
Luk zahteva duboka, propusna zemljišta bogata humusom, organskom materijom. Teška i kisela zemljišta nisu pogodna za gajenje ove kulture. Beli luk je biljka koja je zahtevna u pogledu svetlosti, tako da nikako ne podnosi da ga zasenjuju druge biljke.
Prilikom sadnje treba poštovati plodored, pa se na istoj parceli može saditi nakon tri godine, mada postoje i preporuke tek nakon pet godina. Jesenji se sadi u okrobru, a prolećni u rano proleće čim vremenski uslovi to budu dozvolili. Jesenji se sadi nešto dublje na 4-5 cm, a prolećni nešto pliće 2-3 cm u zemlju. Sadi se na razmak 10-15 cm.
Za sadnju se biraju najbolji, krupni i zdravi čenovi. Tako pripremljen sadni materijal je dobro potopiti u rastvor odgovarajućeg fungicida radi zaštite od bolesti.
Važno je napomenuti da luk, koji je skladišten na višim temperaturama od 20°C i posađen kasno u proleće, pri visokim temperaturama neće dati lukovice, već će produžiti vegetativni rast do kasno u jesen. Optimalna temperatura za rast je od 18°C do 22°C.
Važno je istaći da usev, tokom vegetacije, treba držati čistim od korova, ako želimo da psotignemo zadovoljavajuće rezultate, jer je korov njegov važan neprijatelj. Pošto je u poslednje vreme sve atraktivnije uzgajati povrće i na malim površinama, i ova kultura se može gajiti u odgovarajućim saksijama na balkonu, pri čemu treba voditi računa da se ne nalazi u senci.
Vertikalni vrtovi - odlično rešenje za mala dvorišta i balkone
Dobre predkulture prilkom sadnje su mu: kupus, paradajz, paprika, pasulj, krastavac, strna žita. Vadi se obično u avgustu, kad je većina lišća sasušeno, a stabljika uvela.
Najveći proizvođač u Evropi je Španija, a u svetu Kina. Na tržišu je sve više prisutno sorti koji se sade u jesen, jer jesenji luk daje veći prinos, ima krupnije čenove, otporniji je je na niske temperature, ali se on lošije čuva i trune tokom leta.
Prolećne sorte, obično naše domaće, osetljivije su na niske temperature, imaju sitnije čenove, ali se vrlo dobro čuva od kvarenja. Prolećni daje sitnije glavice, što je posledica dužine vegetacije, ali one traju duže, čvršće su i bogatije eteričnim uljima.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorka