Pretraživanje tekstova
Kalifornijski trips postaje veliki problem prilikom uzgoja paprike u zaštićenom prostoru. Rešenje u suzbijanju daju biološke mere zaštite puštanjem grabljivica u zasad.
Kalifornijski trips (Frankliniella occidentalis) je mali insekt, žutonarandžaste do kestenjastosmeđe boje, a njegove larve su svetlije. On je izrazit polifag što znači da napada velik broj biljnih vrsta, a od plodovitog povrća najčešće papriku. Prvo napada listove bockanjem i sisanjem sokova iz njih zbog čega se oni ne razvijaju pravilno i postaju deformisani. Pojavom prvih plodova trips započinje svoju intenzivnu ishranu, a najbolje mu odgovaraju tek zametnuti plodovi. Daljim rastom oni zbog toga postaju deformisani i izobličeni pa gube tržišnu vrednost.
U zaštićenom prostoru na paprici tokom letnjih meseci oni stvaraju velike probleme. Budući da imaju veliki broj generacija godišnje, njih 12 do 15 javljaju se istovremeno u svim razvojnim stadijumima što dodatno otežava njihovo suzbijanje. Dodatni problem je što se zavlače u skrivena mesta na biljkama poput listova, cvetova i pazuha lista, a na biljci su prisutni od njene razvojne faze pa sve do završetka berbe.
Indirektnu štetu koju uzrokuju je što su oni i vektori virusa.
Za praćenje štetočina u zaštićenim prostorima koriste se vizuelni atraktanti, odnosno plave i žute lepljive ploče. Ako je prisutnost štetočina velika, postavlja se i veći broj ploča jer će se na taj način smanjiti njihova brojnost. Nakon početnog smanjenja populacije tripsa, proizvođači dolaze do trenutka kada moraju da odluče da li će koristiti hemijsku ili biološku zaštitu.
Suzbijanje ove štetočine ograničeno je karencom, a postoji i mogućnost razvoja rezistentnosti zbog učestale upotrebe insekticida. Sve veći broj proizvođača odlučuje se za zaštitu od tripsa puštanjem grabljivica u zasad ili zaštićen prostor, zajedno sa integrisanim ili konvencionalnim merama.
Kod primene biološke zaštite potrebno je dobro poznavati uslove uzgoja biljke, biologiju i ekologiju grabljivica i stalno praćenje štetočina vizuelnim atraktantima. Za suzbijanje najčešće se koriste stenica (Orius laevigatus) i grabljiva grinja (Amblyseius swirskii), a dostupna je i grinja (Stratiolaelaps scimitus) koja živi u zemljištu.
Količina potrebnih grabljivica zavisi od zaraze zasada i veličine populacije tripsa prisutnih u zasadu. Stenice i grinje koje se nalaze na tržištu za biološku zaštitu su pakovane u plastične bočice pa je njihova primena jednostavna jer se samo puste na listove paprike i sami se dalje raspoređuju. Nakon primene potrebno je neko vreme da se predatori razviju i da počnu da deluju, a to je najteži deo jer je teško uveriti poljoprivrednike da će sve biti u redu dok oni gledaju kako trips i dalje pravi štetu. Kod puštanja predatora u zaštićeni prostor važno je da se paprika ne tretira insekticidima čije delovanje može da šteti razvoju korisnih insekata koji se oslobađaju kasnije.
Bitno je da se svakodnevno sprovodi monitoring štetočina i grabljivaca i da se kontroliše temperatura. Ukoliko se primeti smanjen učinak biološke zaštite i to vizuelnim pregledom, prema potrebi mogu da se ponovno unesu kako bi se sprečio poremećaj njihove ravnoteže.
Prednosti biološkog suzbijanja u zaštićenom prostoru, na ovaj način je u tome što nema karence, ne razvija se rezistentnost, a biopesticidi su povoljni za korisne insekte i okolinu i ono najvažnije da nema ostataka aktivnih materija na plodovima.
Efikasnost zavisi od raspoloživog izvora hrane za grabljivce i temperature vazduha koja mora da odgovara njihovom optimalnom razvoju. Najčešće se oslobađaju kad uslovi za njihovo razmnožavanje to i dopuštaju, a to je obično kad temperature u većem delu dana ne padaju ispod 18 - 20°C. Nepovoljni uslovi poput visoke ili niske temperature onemogućavaju njihov razvoj, razmnožavanje i aktivnost, a visoke temperature pojačavaju aktivnost i brojnost štetočina pa grabljivci ne uspevaju da drže njihovu brojnost ispod praga štetnosti.
Iako je biološka zaštita kod nas još uvek na nekom početnom nivou i pod njom su samo male površine, u budućnosti poljoprivredne proizvodnje takve površine povećavaće se jer štetočine sve više postaju rezistentne.
Tagovi
Uzgoj paprike Zaštićeni prostori Biološka zaštita Kalifornijski trips Suzbijanje Grabljivci Monitoring
Autorka
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Damir Senjan
pre 5 dana
Sjeti se ja kako to bolje unovčiti, bereš lišče i prodaješ na moru kao kupače gače ili bade kostim od lista suncokreta pa nam možda i turizam Više [+] procjeta 😂😂😂😂😂. Ako su mogli Adam i Eva što nibi mogli i mi prodavati turistima novi Hrvatski brend sa nazivom KOSTIM BADE smirisom ulja. Vedran će biti honorarno zaposlen na fiksnoj blagajni, da nemamo problem sa poreznom 🤔. Maja nek udara turistima Q ar-kod ako Vedran zabrlja oko naplate 😂😂😂😂😂.
Damir Senjan
pre 5 dana
Karolina ja sam ti svaki dan sada u njemu sa kčerkom poslije 18:00. Ima gdje koja ambrozija i koji grm divljega sirka da to počistimo. Previše Više [+] hodanja, grebe po nogama i rukama ali to moramo počisti ali vragec još nije procvijetao. Na svakoj parceli jedan cvijetič, kao da me zeza a ja jedva čekam da polje bude u punom cvatu da vidim što sam to zasadio.
Damir Senjan
pre 5 dana
Syngentinom NK Neoma tu sam se ja dvoumio Syengeta Neoma ili Lidea , pa kod tebe to izgleda odlično. U mom kraju tko pasadio Neoma ni sličan tvome na Više [+] slici ili mome na polju. Imate bolje zemlje nego mi ovdje. Dobro da sam se ja predomislio pa uzeo Lidea od svih u okolici i okolnih sela bar za ovaj moj dio tvrde škrte ilovače, odlično izgleda kao da sam posadi šumu sa ogromnim listovima za pokriti pračni krevet. Hvala ti na infu Karolina i samo da nebude tuče poslije ovih užasnih vručina da bolje zaulji.
Karolina Rastija
pre 1 nedelju
Damire, radi se o Syngentinom NK Neoma sjemenu Damire, radi se o Syngentinom NK Neoma sjemenu
Damir Senjan
pre 1 nedelju
Karolina Rastija Daj pitaj ja sam tek danas u svome primjetio da ima naznake kroz nekih 7 dana da bi pustio cvjetiče. Ja sam skoro na vrhu Bilogore Više [+] pa kod nas inače sve malo kasnije procvjeta. Jedan dio oko sorti znam Srednje rani, Srednje rani kasno dozrijevanje i Kasni sa kasnim dozrijevanjem. Ja udari baš ono što ovdje kod mene niko nema Lideino sjeme sa Srednje kasno dozrijevanje. Bilo je problema sa sjemenom svih kultura, sorte koje slabije imaju prinose koliko hočeš, a sa večim prinosima na kapaljku. Inače sam izabrao s bratom Aromatic Lidea ali stigao odgovor da to neče poslati jer staro sjeme upitna klijavost. Vidjet čemo što će biti samo da nebude kombajniranje za Božić ili novu godinu. Nama je teško ovdje izabrati sorte ili ti dođe prerano prinos nikakav, pa se bira malo da je kasnije i da se ostvare prinosi. Ali i zbog ovih velikih vručina pogotovo ako je suša, dolazi u obzir samo OSSK SJEME. Ostali hibridi ne ali ovo što vidim na slici DA za ovaj moj dio pa makar i kasnije malo dođe nekih mjesec dana u dozrijevanju.
Karolina Rastija
pre 1 nedelju
Cijeli je već procvao, jučer sam ga baš fotkala, objavit ću u novom postu. Ne znam koja je sorta točno, pitat ću muža :) Cijeli je već procvao, jučer sam ga baš fotkala, objavit ću u novom postu. Ne znam koja je sorta točno, pitat ću muža :)
Damir Senjan
pre 1 nedelju
Pa koja ti ovo sorta, meni nikako da procvate iako malo vegetacijski moj kraj kasni ali več je trebao pustiti neki cvijetić. Pa koja ti ovo sorta, meni nikako da procvate iako malo vegetacijski moj kraj kasni ali več je trebao pustiti neki cvijetić.