"Većina nas u Sremu se bavi proizvodnjom bostana. Prošle godine na početku sezone cena je bila između 70 i 80 dinara za kilogram, što je onima koji su rano imali dinje donelo dobru zaradu. I to je nama prvi živi novac", kaže Bora Slepčević iz Buđanovaca.
I u ovoj godini Sremci će na svojim njivama zasejati bostan. Dinje i lubenice su svake godine u strukturi setve, jer Sremci bez bostana ne mogu. Nekada zarade, često su na nuli, ali od ove proizvodnje ne odustaju. Na plodnoj sremskoj zemlji lubenice su slatke, kažu proizvođači, a što se dinja tiče kvalitetne sazreju već početkom juna. To je kažu Sremci, prvi živi novac za koji se vredi i namučiti.
Jedan od poljoprivrednika koji će i ove godine zasejati bostan je Bora Slepčević iz Buđanovaca. Ove godine imaće samo dinju. U njegovom plasteniku sada je oko 10 hiljada struka rasade, što će biti dovoljno za površinu od blizu tri jutra. Rasada dobro izgleda, a na njive će krajem marta.
"Zadovoljan sam kako rasad izgleda. Na vreme smo stavili seme, jedino smo morali da zagrevamo plastenik jer su noći hladne, a veoma važno je da sačuvamo rasad. U fazi nicanja mora se voditi računa i o zalivanju, ali i temperaturi. Zagrevanje plastenika poskupljuje troškove proizvodnje, ali bez toga rasada nema," kaže Slepčević koga smo zatekli u plasteniku.
“Nije lako odgajiti kvalitetan rasad. Od toga sve zavisi zdrave i jake biljke treba izneti u njivu, a to je ono što nas sada čeka. Rasad dinje ide pod tunele krajem ovog meseca ili u prvim danima aprila. Pruće i agril smo nabavili, njiva je sprema i samo čekamo pravo vreme za iznošenje rasada," dodaje Bora.
Iako su ulaganja u proizvodnju bostana veoma velika i traže angažovanje radne snage, na kraju može da se zaradi. Procene poljoprivrednika su da je ulog u kompletnu proizvodnju, od početka do kraja, blizu 1.500 evra po jutru. Međutim, dobra cena sve to može da pokrije i donese zaradu.
"Važno je da dinja stigne što ranije. Tada imaju dobru i najbolju cenu, a to je prvih desetak dana juna. Tada može dobro da se zaradi, jer svi znamo da tržište diktira cenu. Čim se ponuda poveća cena veoma brzo pada. Prošle godine na početku sezone je cena bila između 70 i 80 dinara za kilogram što je onima koji su rano imali dinje donelo dobru zaradu. I to je nama prvi živi novac, kako volimo da kažemo", priča Slepčević i dodaje da se većina u Sremu bavi proizvodnjom bostana.
"Ove godine sam rešio da sejem samo dinju, ali ne i lubenicu. Prošle godine na lubenici je bilo zarade, ali puno se radi i dosta novca ode na dnevnice i radnu snagu. Sa dinjom je situacija malo drugačija, lakše je u svakom slučaju", priča Bora Slepčević.
Inače Buđanovčani su poznati po proizvodnji dinja i lubenica. Nekada za vreme Jugoslavije odlazili su u Bosnu i tamo prodavali bostan. To je bilo i najsigurnije tržište. Sada je situacija sasvim drugačija. Tržište je smanjeno, ali kupci se ipak nađu. Nakupci dolaze svaki dan u selo, pa onaj ko zna da se pogađa dobro i prođe, jer nakupci znaju i da ucenjuju.
Međutim, dinja je takva biljna vrsta da odmah po skidanju sa vreže mora da se proda. To znaju nakupci, ali i proizvođači pa neretko dinje prodaju i ispod cene. Jer bolje je i tako nego da propadnu. A sve ono što ne odnesu nakupci, proizvođači iz Buđanovaca i okolnih sela prodaju na Kvantaškoj pijaci u Beogradu.
U prednosti su jer su blizu i Beograd i Novi Sad, pa svoju robu uvek mogu prodati. I upravo zbog toga na njivama poljoprivednika tog kraja nalaze se i paradajz, paprika, krompir, tikvice, brokoli, zelena salata. Naravno ne treba zaboraviti da su Sremci i rekorderi po proizvodnji: kukuruza, pšenice, soje.
Povezana biljna vrsta
Foto prilog
Tagovi
Autor