Pretraživanje tekstova
Za dobar prinos potrebno je upotrebiti sve mere uobičajne za proizvodnju u lejama.
Tople leje treba intenzivno koristiti smenjivanjem biljaka sa kratkom i dugom vegetacijom što nam omogućava neprekidno korišćenje zaštićenog prostora. Kada je reč o rotkvici, one za potrošnju dospevaju 30 do 45 dana posle setve.
Zato ih već krajem novembra i početkom decembra treba sejati svakih deset dana. Potrebno je šest grama semena na jedan prozor leje. Seje se u redove na razmaku pet centimetara. Za dobar prinos potrebno je upotrebiti sve mere uobičajne za proizvodnju u lejama.
Zemlja kojom se pune tople leje treba da ima fizička svojstva, kao i sadržaj hranljivih materija, takva da omogućava optimalne uslove za razvoj biljaka.
U tu svrhu se pravi specijalna mešavina koja se sastoji od zemlje i zgorelog stajnjaka u odnosu 1:1 te peska, koji se dodaje prema potrebi.
Za pravljenje mešavine, najčešće se uzima površinski sloj zemlje s plodnih strukturnih parcela gde zadnjih godina nije gajeno povrće kako se ne bi prenela neka bolest ili štetočine. Može da se koristi i veštačko đubrivo, NPK 15:15:15.
Sada posejano seme rotkvice otpornije je od prolećnih sadnica, na mnoge agresivne faktore. Imajte na umu da se one slabije semenke neće razviti, ali će se zato one jače brže razvijati. Zima će da obezbedi potrebnu vlagu, a steći će i otpornost na bolesti i štetočine, kao i mraz.
Seje se na dubini od jedan centimetar, a posle setve preporučljivo je poravnati zemlju.
*Izvor: Kalendar poljoprivrednih radova
Tagovi
Tople leje Setva rotkvice Jesenja setva Dubina setve Specijalna mešavina
Autorka
Više [+]
Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katast... Više [+]
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katastarskoj opštini Srpska Crnja u srednjem Banatu.
Kada se prelazi ćuprija iz pravca od Srpske Crnje naročito je opasno skretanje odmah udesno, jer je poznato više slučajeva da vozilo usled skraćenog ugla i eventualne pogrešne procene vozača završi u kanalu naspram prelaza. Takođe, sa jedne strane prelaza nedostaje metalna ograda!
Da bi se premostila ova prepreka preporuka iskusnijih vozača je da se sa prelaza skrene levo, pa da se u nastavku negde okrene i vrati nazad sa druge strane. Posebno treba biti obazriv ako se prevozi teret ili ako se upravlja masivnijim vozilom - poput kombajna!