Zaraza gljivama i bakterijama najčešće se ostvaruje preko mehaničkih povreda koje nastaju prilikom vađenja, transporta i prebiranja krtola.
Čuvanje krompira u toku zime vrlo je složen proces jer se krotole nalaze u stadijumu mirovanja, a po svom hemijskom sastavu nisu pogodne za čuvanje jer sadrže oko 75% vode. Takav hemijski sastav krtola odličan je supstrat za razvoj mnogih štetnih organizama, a prvenstveno gljivičnih, bakterijskih pa i virusnih oboljenja. Zaraza gljivama i bakterijama najčešće se ostvaruje preko mehaničkih povreda koje nastaju prilikom vađenja, transporta i prebiranja krtola. Najčešći prouzrokovači bolesti uskladištenog krompira su: Fusarium solani, Phoma exigua, Erwinia carotovora i dr.
Suva trulež krompira (Fusarium solani) tipično je oboljenje uskladištenog krompira i može da prouzrokuje velike štete. Posebno značajne budu ukoliko su krtole prethodno zaražene prouzrokovačem plamenjače (Phytophthora infestans). Infekcije se najčešće ostvaruju tokom vađenja krtola i pri transportu. Na mestima gde su krtole povređene, tokom skladištenja javljaju se sitne, mrke, nekrotične zone. Infekcija se vremenom širi, tkivo iznad pega uleže, suši se i smežurava u vidu koncentričnih krugova. Na površini krtola, u nekrotičnim zonama, javljaju se gomilice, koje čine micelije ružičasto bele boje. Obolele krtole potpuno se sasuše, postaju tvrde i mumificiraju se, piše stručnjak Milica Veletić iz PSSRS.
Mere zaštite:
Antraknoza (gangrena) krompira (Phoma exigua) je bolest krtola u skladištu, gde se najintenzivnije razvija i pričinjava najveće štete. Na početku se javljaju sitne, okrugle, zagasite pege na površini, koje zahvataju pokožicu. Vremenom nekrotične pege se povećavaju i spajaju, a tkivo ispod njih postaje tamne boje. Potom pege postaju ugnute, suve i mrke boje. Na ovaj način nastaju tipične gangrenozne rane, u kojima se tkivo suši i puca. Ova gljiva je parazit rana, a posebno je oboljenje izraženo u situacijama kada se krompir vadi neadekvatnim vadilicama, kojima se krtole povređuju.
U borbi protiv ove bolesti osnovna mera zaštite je izbegavanje povreda. Po vađenju, krtole treba držati deset dana na temperaturi 12 - 15°C, kako bi nastale povrede brzo zarasle. Za sadnju treba koristiti zdrave krtole.
Istraživanje dokazalo: Batat ispušta miris kako bi se odbranio od štetočina
Bakterija Erwinia carotovora prouzrokovač je vlažne truleži krtola koja može da nastane u vegetaciji, ali i tokom skladištenja krtola. Obolelo tkivo krtola je meko, ulegnuto, sluzave i vlažne konzistencije. Tkivo se vremenom raspada, truli pri čemu se širi veoma neprijatan miris. Zaražene krtole vremenom se pretvaraju u kašastu masu sa pojavom beličastog, penastog bakterijskog eksudata. Ovo oboljenje je prisutno i kod nas i spada u ekonomski značajna oboljenja krompira.
Mere zaštite:
Tagovi
Autor