Divizma se koristi u narodnoj medicini, ali i u poljoprivredi kao fungicid i đubrivo. Donosimo savete i recepte.
Divizme pripadaju rodu Verbascum koji obuhvata preko 250 vrsta, a od kojih je najpoznatija Verbascum thapsus, sitnocvetna divizma. U narodu su rasprostranjeni i drugi nazivi kao što su uspravna divizma, žuta divizma, kraljeva svića. Raste na ocednom, neutralnom i rahlom zemljištu pored puteva, potoka, na šumskim čistinama, u baštama. Sveže biljke imaju neugodan miris, dok osušenih podseća na med.
Dvogodišnja je biljka koja može da naraste od 50 do 150 cm. Cela je prekrivena dlačicama, a cvetovi su žuti. Prve godine formira lisnu rozetu, a u drugoj cvetnu stabljiku. Privlači oprašivače, jer cveta dugo i obilno. Slabo medi, ali daje dosta polena.
Druge vrste imaju različite cvetove koji mogu biti krupniji, obojeni belo ili ljubičasto. Sve divizme se odlikuju sadržajem minerala, posebno kalcijuma. Izuzetno su lekoviti.
U narodnoj medicini se koriste za lečenje digestivnog trakta, disajnih puteva, hemoroida.
Od cvetova se priprema jednostavan sirup za grlo. Uzme se staklena tegla i u nju stavimo sveže cvetove koje pospemo šećerom. Pokrije se gazom i ostavi na sunčano mesto. Posle dve nedelje šećer će se rastopiti i sirup je spreman za upotrebu.
Čaj od listova koristi se kao diuretik sa antiimflamatornim dejstvom. Sveže ubrani listovi se stavljaju na rane, jer doprinose zaceljivanju.
Pored toga što su lekovite, pronašle su svoje mesto i u poljoprivredi. Od njih se priprema veoma efikasno sredstvo koje povrće štiti od plamenjače. Biće vam potreban kilogram svežih, nadzemnih delova divizme koje potopite u tri litra vode i ostavite sledeća tri do četiri dana. Dužina potapanja zavisi od temperature. Viša temperatura znači kraći period potapanja. Zatim procedite i razblažite sa još sedam do osam litara vode. Ukupno bi trebalo da imate tečnosti 10 do 11 l.
Obavite tretiranje krompira i drugih povrtnih kultura posle kiše kada se površina listova prosuši od vlage.
Odlična je prihrana, ali ne za sve kulture.
Mahunarke je ne podnose, kao ni korenaste vrste, kineski kupus, keleraba i lukovi. Veoma dobro deluje na paradajz i krastavce, kao i na paprike. Najčešće se kombinuje sa drugim biljnim vrstama, poput koprive, ili goveđim stajnjakom.
U plastičnu kantu se do pola napuni biljni sadržaj, u početnim razvojnim fazama treba da je više koprive, i dolijemo vodu do 10 cm ispod ruba posude. Sledeće dve nedelje odvija se fermentacija. Kada sadržaj prestane da peni, tečnost je spremna za upotrebu. U zavisnosti od biljaka koje ste kombinovali, potrebno je razrediti tečnost sa vodom kako bi izbegli oštećenje useva. U posudu za fermentisanje možete dodati gavez, maslačak i druge biljke.
Prednost je što divizme možete da uzgajate u nekom delu bašte, poput koprive, gaveza ili sleza. Tako će vam uvek biti dostupna.
Tagovi
Autorka