Pretraživanje tekstova
Mora imati dobru drenažu, nužna je dobra oceditost jer ova biljka ne podnosi ustajalu vlagu. Ali to nije sve.
Kada prođe opasnost od prolećnih mrazeva, na otvorenom se prostoru zelena špargla može sejati ili pak saditi iz rasada.
Treba napomenuti da je zelena špargla prvobitan i prirodni oblik uzgoja ovog povrća. Aromatičnija je od one izbledele, ima više C vitamina i mikroelemenata. Takođe, jednostavnije je uzgojiti.
Odgovaraju joj ravne gredice, a nakon rasta izadanaka, nije potrebno zagrtati ih. Gredice tokom jeseni treba obogatiti kompostom ili još bolje, zrelim stajnjakom i slojem malča.
Ovo povrće voli sunčano mesto, rastresito i plodno tlo. U slučaju da je kiselo, treba povećati udeo kalcijuma, odnosno dodati kreča.
Mora imati dobru drenažu, nužna je dobra oceditost jer ova biljka ne podnosi ustajalu vlagu.
Površinu dobro očistite od korova, posebno ako ćete sejati seme jer je biljka u početku vrlo sitna, tankih, končastih listića. Seje se na dubinu od 2,5 cm, a kasnije proredite.
Presadnice posadite na dubinu kao što je bila u posudi, na razmak od 20-ak cm. U slučaju da zemlja prethodno nije obogaćena nekim od organskih đubriva, u sadnu rupu dodajte šaku komposta, glistenjaka i slično.
U slučaju dužeg sušnog razdoblja, navodnjavajte ih.
Rizomi se sade ranije, u martu i aprilu. Tada iskopajte jarak širine 40 cm i dubine 25 cm. U sredinu stavite malo komposta i na to svakih 40 cm rizom špargle koji ima oblik morske zvezde. Iskopana zemlja se pomeša sa kompostom, a kod teškog zemljišta doda i pesak te se sve vrati u jarak. Vrhovi korenja moraju biti oko 15 cm ispod površine zemlje. Ako je više redova, neka između njih bude metar razmaka.
Dobro zalijte, a krajem juna sve dobro pođubrite tekućim đubrivom.
U prve dve godine uzgoja, špargla se mora redovno đubriti i zalivati, a zemlja aerisati, najbolje malčiranjem. Stabljika, tzv. cima koja može narasti do dva metra reže se u novembru.
Plodovi se beru tek nakon treće godine, bilo da je reč o setvi semena, sadnji rasada ili rizoma.
Na istom mestu može rasti oko 15 godina.
Autorka
Više [+]
Agrarna novinarka s dugogodišnjim iskustvom u lokalnim i specijalizovanim medijima te projektima zajednice. Vrtlarica, aktivistkinja i ljubiteljica prirode i životinja.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
U koordinisanoj akciji poljoprivredne inspekcije Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Ministarstva unutrašnjih poslova, šest osoba zatečeno je na delu prilikom paljenja žetvenih ostataka, četiri osobe su privedene, a proti... Više [+]
U koordinisanoj akciji poljoprivredne inspekcije Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Ministarstva unutrašnjih poslova, šest osoba zatečeno je na delu prilikom paljenja žetvenih ostataka, četiri osobe su privedene, a protiv dve su već podnete prekršajne prijave. Protiv preostale četiri osobe biće podnete prekršajne prijave i preduzete zakonom propisane mere, navodi se u saopštenju.
Ministarstvo još jednom upozorava da je paljenje strnjike i žetvenih ostataka zakonom zabranjeno i da više nije reč samo o šteti koja se nanosi zemljištu. Dim sa njiva ugrožava bezbednost saobraćaja i može direktno ugroziti ljudske živote. Svako ko primeti požar na svojoj parceli ili zemljištu koje koristi dužan je da ga odmah prijavi vatrogascima na broj 193.