Pretraživanje tekstova
Veću tolerantnost imaju zimske sorte i hibridi kupusa, kelja, kelja pupčara, raštana, slačice, stočnog kelja, rotkvice. A karfiol, brokoli, kineski kupus, keleraba?
Niske temperature za neke povrtne vrste nisu limitirajući faktor, već im poboljšavaju kvalitet i ukus. Tako koren šargarepe nakuplja šećere i postaje slađi. Slična je situacija i sa kupusnjačama, koje imaju različite stepene otpornosti na hladnoću. Mogu se uzgajati tokom cele zime u zavisnosti od lokacije, načina uzgoja, izbora vrste, sorte i hibrida. Koliki je njihov značaj u ishrani tokom zime govori i niz zdravstvenih prednosti kozumacije u zimskim mesecima.
Optimalna temperatura za rast kupusnjača je od sedam do 24ºC i to je razlog što se seju tokom proleća i jeseni. Dobroj otpornosti doprineće optimalni uslovi uzgajanja. Odgovaraju im dobro drenirana, rastresita, blago kisela do neutralna zemljišta. Njihov najveći neprijatelj je voda koja stagnira. Za sadnju birajte osunčane lokacije.
Veću tolerantnost imaju zimske sorte i hibridi kupusa, kelja, kelja pupčara, raštana, slačice, stočnog kelja, rotkvice i drugih vrsta. Izloženost mrazu i niskim temperaturama izaziva reakciju biljaka. Najosetljivije su mlade biljke kupusa, dok kod starijih mogu stradati spoljni listovi. Izmrzavanje nastaje kada temperatura padne ispod -2ºC tokom dužeg vremenskog perioda. Za razliku od kupusa, kelja, raštike i kelja pupčara, rotkvice vole nešto toplije vreme, ali dobro podnose pad temperature ispod 10ºC. Odlično uspevaju u plastenicima.
Karfiol, brokoli, kineski kupus, pak čoi, keleraba su još neke vrste koje odlično podnose ovakve uslove. Temperaturu do -5ºC mogu da izdrže brokoli i karfiol, ali dok ne počne faza cvetanja. Najosetljiviji su kada ona krene na proleće. Tada mogu stradati od mraza.
Veliki uticaj na otpornost imaju izbor sorte, starost biljaka, sadržaj vode u zemljištu, dužina trajanja minusa. Što duže traje izloženost niskim temperaturama to je veća mogućnost izmrzavanja.
Rast tokom zime je moguće ostvariti zaštitom. Najjednostavnije je prilikom sadnje odabrati lokacije koje su zaštićene od hladnih, severnih vetrova i gde nema stagnacije vode.
Prvi mraz: Koje povrće nije osetljivo, a u kom slučaju ga zaštititi?
Malčiranje slamom, senom, lišćem oko osnove biljaka pomaže kod održavanja temperature i sprečava izmrzavanje korena. Sličnu ulogu ima i pokrivanje agroplatnom i uzgajanje u plastenicima određenih kultura.
U područjima sa blažom klimom kupusnjače mogu prezimiti bez problema na otvorenom.
Tagovi
Kupusnjače Otpornost kupusnjača Kupusnjače i hladnoća Izmrzavanje Zaštita od minusa Zaštita kupusnjača Uzgoj kelja Uzgoj raštana
Autorka
Više [+]
Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.