Sve se više zabranjuje upotreba aktivnih materija, među kojima su i zemljišni insekticidi. Adekvatne zamene još nema.
U poslednje vreme u povrtnjacima velike štete pričinjavaju insekti koji borave u zemljištu, dakle zemljišne štetočine. Najveće štete nanose korenastim i krtolastim, ali i drugim gajenim kulturama presecajući koren ili stabljiku, odnosno njen početni deo koji se nalazi pri zemlji.
Najznačajnije zemljišne štetočine krompira su: žičari, rovac, podgrizajuća sovice, grčice hrušta i druge.
Žičari su jedna od najopasnijih štetočina u zemljištu. Radi se o larvi skočibuba, a naziv su dobili po žici na koju najviše podsećaju. Naročito su prisutni u zemljištu gde su ranije bile zasnovane livade ili pašnjaci, te gde se sejala lucerka i druge deteline ili detelinsko-travne smeše.
Imago žičara boravi na cvetovima livada, gde polaže jaja u zemlju. Imaju ciklus razvoja jedne generacije kroz više godina, razvoj larve traje dve do četiri godine. Žute su boje uskog i tvrdog tela, dostižu dužinu do 35 mm.
Hrane se korenom biljaka i veoma su opasne štetočine krompira, ali i mnogih drugih povrtarskih i ratarskih kultura. Buše koren ili krtolu krompira hraneći se njegovim sadržajem, pri čemu on može biti potpuno ispresecan hodnicima i bez tržišne vrednosti. Prisutni su u svim uzgojnim područjima.
Druga važna štetočina krompira je hrušt odnosno njegova larva. Češće se nalazi u brdskim područijima gde se krompir uzgaja na višoj nadmorskoj visini. Štete pričinjavaju larve (grčica) koji celi svoj život provode u zemljištu, a njen razvoj traje tri do četiri godine.
Larve hrušta su veće i šire, bele boje, nalaze se u zemljištu savijene zbog čega su i dobile naziv, ne buše hodnike već izgrizaju površinski deo krtole, koji ubrzo propada. Neretko se hrane i vrežom.
Obe štetočine prezimljavaju u zemljištu, a ishranu započinju kad temperatura zemljišta dosegne između osam do 10 stepeni Celzijusa.
Podgrizajuće sovice ili sovice podzemljuše takođe pričinjavaju štete na krtoli krompira. To su leptiri koji se hrane cvetovima korova, a nijhove larve, odnosno gusenice, žive u zemljištu i pričinjavajući štetu u povrtnjacima pregrizajući biljke rasada.
Rovac takođe pripada ovoj grupi, voli propusna i umereno vlažna zemljišta pa se češće nalazi pored reka ili u zemljištima koja se natapaju. Štetu pričinjava i imago i larva, hraneći se podzemnim delovima biljaka (krtole, koren, lukovice i drugo). Ne voli svetlost, a u zemljištu pravi hodnike pri čemu preseca ili oštećuje organe biljaka.
Pre pristupanja bilo kakvim merama zaštite trebalo bi pristupiti pregledu zemljišta. U slučaju prisustva larvi štetočina trebalo bi primeniti granulisane insekticide i to uz obaveznu inkorporaciju u zemljište.
Odlične rezultate je dao insekticid Force koji se primenjuje pre setve u dozi od 12 do 16 kg /ha. Sadrži aktivnu materiju triflutrin, a u svom sastavu ima 10 odsto azota, 44 odsto fosfora te mikroelemente magnezijum tri odsto i cinka dva odsto, a pored toga što je insekticid, on je i đubrivo za startni razvoj s izraženim sadržajem fosfora. Ranije je u ponudi bio veći broj zemljišnih insekticida koji su bili više u granulisanom obliku, ređe u tečnom.
Međutim, sve se više zabranjuje upotreba aktivnih materija, među kojima su i zemljišni insekticidi, a adekvatne zamene istim dozvoljenim preparatima još nema, tako da je problema sa štetočinama na terenu sve više.
U ponudi su takođe i bio preparati. Zemljište treba tretirati, odnosno inkorporirati insekticid (ako se radi o granulisanom) pre sadnje.
Tagovi
Autorka