Pretraživanje tekstova
Prosečan prinos kornišona po hektaru treba da bude oko 100 tona, mada pošto je berba tek krenula i potrajaće sve do kraja septembra, tek onda će se tačno znati koliko je bio težak ovogodišnji rod. Otkupnom cenom na veliko, kažu otkupljivači, povrtari su zadovoljni - od 20 dinara do blizu 100 dinara za kilogram.
U Gospođincima opštine Žabalj, ali i u drugim mestima u pokrajini, počela je berba krastavaca kornišona. Međutim, ovi sa gospođinačkih njiva neće završiti u našim teglama već u zemljama EU, pošto će sa svih 50 hektara pod sistemom za navodnjavanje kap po kap, otići direktno na preradu u fabrike u Nemačkoj, Austriji i drugim evropskim zemljama, prenosi Dnevnik.
Preduzeće "Agroprodukt" iz ovog mesta žabaljske opštine organizuje proizvodnju animiranjem povrtara da gaje krastavce i zarađuju. Prosečan prinos po hektaru treba da bude oko 100 tona, ali vlasnik ovog preduzeća Siniša Mutić kaže za Dnevnik da je sezona kornišona tek krenula i da će potrajati sve do kraja septembra, pa će se tek kada se branje završi, znati tačno koliko je bio težak rod po hektaru.
"Uočljivo je da je godina solidna i da su, a to je i najvažnije, povrtari zadovoljni otkupnom cenom na veliko, od 20 dinara do blizu 100 dinara kilogram", objašnjava Mutić.
Po njegovim rečima, kada dođu sa njive, kornišoni se sortiraju po klasama, pakuju i stavljaju u hladnjaču dok ne budu transportovani do krajnjih kupaca .
Kako su pre godinu i po dana pisale Večernje novosti, kooperativna proizvodnja kornišona na 10 ari može da donese "čistu" zaradu od 2.000 do 3.000 evra. Prošle godine cena prve klase kretala se oko 90 dinara za kilogram, dok je na kvantaškim pijacama u Beogradu i Subotici tokom avgusta bila 100 dinara, prema izveštaju STIPS-a.
Međutim, agronom Tihomir Savamun, kaže da setva kornišona stagnira, ne samo u Gospođincima već i u drugim mestima, i da ima više razloga zašto je tako.
"Prvi je što povrtari strepe da li će naći na desetine i desetine vrednih berača jer oni predstavljaju važan lanac u tom poslu, zatim se pribojavaju da li će uspeti u proizvodnji, pošto treba ogromno znanje i trud da bi se dobio kornišon ekstra kvaliteta", ističe Savamun za novosadski list i dodaje da su takođe i epidemija i hladnije vreme odvratili proizvođače od zasnivanja setve na većim površinama.
Tagovi
Kornišoni Uzgoj krastavaca Cena kornišona Berba kornišona Radna snaga Prinos po hektaru Siniša Mutić Tihomir Savamun
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.