Prema legendi, Inke su davale svojim ratnicima prah korena mace kako bi povećali njihovu snagu i izdržljivost.
Maca (Lepidium meyenii) je jednogodišnja biljka iz porodice kupusnjača koja se uzgaja više od 2.000 godina. Srodna je našoj rotkvici i repi, pa se isto tako uzgaja zbog svog korena.
Poreklom je sa područja Anda, teritorija današnje Bolivije i Perua. Zbog sve veće potražnje, u Peruu je svake godine sve više površina posađenih macom koja je vrlo popularna zbog svojih blagotvornih svojstava afrodizijaka i uopšteno za jačanje organizma.
Prema legendi, Inke su davale svojim ratnicima prah korena mace kako bi povećali njihovu snagu i izdržljivost.
Pre je ova biljka uspevala samo u hladnijim područjima, međutim, danas se uspešno proizvodi i u nižim predelima toplijih krajeva. Maca voli zemljište sa manje soli i može da se uzgaja zajedno s krompirom.
Što se tiče morfologije, za ovu biljku najbitniji je koren koji u zemlji može biti dugačak 10-15 cm i sa prečnikom od oko pet centimetra. Iz njega, neposredno iznad tla razvija se bogata lisna rozeta sastavljena od perasto razgranatih tamnozelenih listova. Koren ima slatkast ukus i karakterističnu aromu, a može biti različitih veličina i oblika. Boja korena može biti crvena, ljubičasta, zlatna, crna ili zelena.
Uzgajajte vignu - mahunarku visokog prinosa koja dobro podnosi senku
Maca se razmnožava generativno (semenom) te joj je od sadnje do nicanja potrebno oko pet dana. Da postigne zrelost za berbu, potrebno joj je osam do 10 meseci.
Po svojoj hranidbenoj vrednosti maca je slična žitaricama kao što su kukuruz, pirinač ili pšenica. Osnovu, 60-75 odsto, čine ugljenohidrati, a od ostalih hranidbenih sastojaka dolaze proteini (10-15%) i masti (2,2%). Značajan je udeo i dijetetskih vlakana (8%).
Sadrži oko 10 odsto kalcijuma i značajne količine magnezijuma i kalijuma te gvožđe, jod, silicijum, vitamine tiamin, riboflavin i askorbinsku kiselinu. Od masnih kiselina sadrži linolensku, oleinsku i palmitinsku kiselinu.
Koren može da se uzima svakodnevno i u većim količinama, jer nema nikakvih štetnih nuspojava za razliku od hemijskih preparata. Naučnici je svrstavaju među adaptogene - sredstva za bolje prilagođavanje organizma.
Kao adaptogen, maca povećava telesnu izdržljivost i otpornost prema stresu, teskobi, traumi i iscrpljenosti, pa se stoga i često koristi kao energetski napitak pomešan s vodom.
Sedam lekovitih biljaka: Delotvorne za organizam, a lako se uzgajaju
Prednosti konzumacije ove biljke:
Zanimljivost kod mace je ta da osušeni koren ako je dobro skladišten može da traje i do sedam godina.
Tagovi
Autorka