Vigna, poznata i kao zmijski pasulj ili metarska mahuna biljka je iz porodice mahunarki koja se seje kada prođe opasnost od mraza, a pravilnom setvom i negom nagradiće vas obilnim rodom.
Vigna (Vigna unguiculata var. sesquipedalis) poznata još pod nazivima zmijski pasulj, metarska mahuna, mletački, kineski, crni pasulj i drugo je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice mahunarki koja se uzgaja radi ukusnih i hranjivih plodova.
Pre setve u jesen zemljište treba nađubriti svežim ili u proleće zrelim stajnjakom. Voli zemlju bogatu organskim materijama, ali nikako ne treba preterivati s azotom jer bi tada mogla bujno da naraste, a ima slab prinos. Najbolje joj odgovaraju dobro drenirana tla pH reakcije između šest i 7,5.
Za uspešan rast mahunarki treba puno sunca i toplote, ali ova vrsta dobro podnosi senu. Na isto mesto seje se nakon tri do četiri godine, a dobri predusevi su joj krompir, krastavci, paradajz i kupusnjače.
Seme se seje u maju ili čak junu kada prođe opasnost od kasnih prolećnih mrazeva, a optimalne temperature za klijanje su od 15 do 17°C. Seje se u redove ili odžake razmaka oko 80 cm, a razmak između biljaka je od 30 do 70 cm. Dubina setve je oko pet centimetra. Zrno ove mahunarke je sitno, crno i može biti različitog oblika što zavisi od sorte koju sejemo. Seme klija za otprilike dve nedelje.
Ukoliko se brinete da zemljište nije dovoljno toplo, možete ga zagrejati i pomoću crnih folija, piše thespruce. U toplim krajevima može se sejati i dva do tri puta u razmacima od dve nedelje ili posejati u kasno leto ili jesen.
Postoje sorte niskih i dugih vigni, a visokim sortama treba osigurati potporu za penjanje jer mogu dostići visinu od dva metra pa čak i više. U tu svrhu između kolja, stupova i slično čvrsto se razapne mreža visoka barem dva metra kako bi pasulj mogao da se penje i uspešno razvija.
Nakon setve posejane biljke trebalo bi zaliti, a zemlju održavati vlažnom kako bi mogle napredovati. Treba naglasiti da u sušnim uslovima bolje plodonosi od ostalih mahunarki.
Nakon dva meseca od setve, u julu, javljaju se prvi plodovi. Mahune mogu biti duge od 30 do 100 cm, a formiraju se intenzivnije nego kod običnog pasulja mahunara.
Boja može biti zelena ili ljubičasta, a u jednoj mahuni bude od osam do 30 zrna. Treba naglasiti da imaju tendenciju rasta u parovima, što olakšava njihovu berbu.
Beru se kada su čvrste, a jednom kada krenete da ih berete, moraćete to raditi svakodnevno kako bi biljke ostale produktivne. Mogu se ostaviti da sazru i jedu kao pasulj, ali budući da su semenke sitne, bolje ih je iskoristiti kao mahune.
Brzo rastu i ne sazrevaju sve u isto vreme, a treba ih brati pažljivo jer se na mestu plodova kasnije formiraju novi cvetovi koji će dati nove mahune.
Tokom vegetacije usev je potrebno redovno okopavati, đubriti i zalivati, a preporučuje se i orezivanje donjih delova biljke kako bi bolje rasle, razvijale se i rodile.
Kako se na korenu nalaze bakterije koje kao i kod ostalih mahunarki fiksiraju azot u zemlji, kod završetka ciklusa treba ih odrezati tik iznad zemlje kako bi koren istrulio i obogatio zemlju azotom.
Tagovi
Autorka