Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Plastenički uzgoj
  • 01.05.2021. 12:00

Plastenik: Između paradajza i patlidžana posadite papriku i pazite na zalivanje

Paradajz, paprika, krastavci i patlidžan su najčešće vrste povrća koji se gaje u plasteniku. U većini slučajeva ono što vredi za sadnju združenih useva na otvorenom važi i za plasteničku proizvodnju, ali ima i odstupanja.

Foto: Depositphotos/marsan
  • 1.513
  • 41
  • 0

Najčešće pitanje sa kojim se agronomi susreću jeste koje povrtne vrste mogu da se uzgajaju u istom plasteniku. Sve vrste povrća ne mogu da se uzgajaju zajedno, posebno kada se radi o objektima manje površine. Želja većine uzgajivača je da što više biljaka posade u zatvorenom prostoru, a pri tome ne vode računa da različite vrste imaju različite zahteve, kao ni to da li se one međusobno podnose.

Biljke moraju biti kompatibilne

Prilikom odabira vrsta povrća koje želimo da uzgajamo u plasteniku treba da ispoštujemo zahteve koje ono ima i kod proizvodnje na otvorenom polju. Posebnu pažnju pokloniti kompatibilnosti vrsta, odnosno dobrosusedskim odnosima. To su biljke koje dobro rastu i razvijaju se posađene jedna pored druge.

Kod setve kombinujte useve koji imaju iste ili slične zahteve, ali izbegavajte uzgajanje onih iz iste porodice. Sejanjem povtnih vrsta iz iste familije u jednom plasteniku možete doprineti pojavi bolesti i štetočina koji su zajedničke za posađene povrtnice. Pored onih dominantnih koje se uzgajaju u zaštićenom prostoru, možete posaditi i sporedne koje štite glavnu vrstu od oboljenja i napada štetočina. Primer za to je združen usev paradajza i bosiljka.

Voditi računa o provetravanju i zalivanju

Paradajz, paprika, krastavci i patlidžan je najčešće zastupljeno povrće koje se proizvodi u plasteniku. U većini slučajeva ono što važi za sadnju zduženih useva na otvorenom vredi i za plasteničku proizvodnju, ali ima i nekih odstupanja. Primer za to su paradajz i krastavac. Oni su loši susedi, ali u zatvorenom mogu da rastu zajedno. Naravno, glavni problem je što obe vrste stvaraju veliku zelenu masu i uzgajivači posebnu pažnju treba da obrate na provetravanje plastenika.

Rana proizvodnja paradajza u plastenicima bez grejanja

Paradajz voli provetravanje, a krastavci ne baš. Prilikom njihove sadnje u istom plasteniku ne mešajte biljke. Posadite ih u odvojene leje ili redove. Obratite pažnju i na zalivanje jer su oba useva veliki potrošači vode. Takođe, orezujete i jednu i drugu vrstu. Na taj način ćete smanjiti količinu vlage u objektu, kao i potrošnju vode i hraniva.

Pomenuto povrće pripada istoj familiji i zbog toga su podložni pojavi istih oboljenja i napadu zajedničkih štetočina. Osim toga, imaju i slične zahteve prema hranivima, vodi, temperaturi, osvetljenju. Pošto se radi o biljkama koje zauzimaju veliki postor potrebno je obezbediti dovoljno prostran objekat kako ne bi bile pregusto posađene.

Paradajzu dovoljno vlage, patlidžanu ne?

Paprika i paradajz je najčešća kombinacija povrtnih vrsta u plasteniku. Ovo povrće dobro se slaže kada se proizvode u zatvorenom. Sadnja se obavlja u odvojene leje ili redove. Paradajz bolje toleriše papriku u svojoj blizini nego krastavce. Kada se u zatvorenom uzgajaju sve tri vrste zajedno potrebno je između paradajza i krastavca posaditi papriku. On bolje podnosi suv vazduh i nagli pad temperature nego paprika.

Takođe, mogu se proizvoditi u istom objektu paprika, paradajz i patlidžan kada se ispoštuju svi njihovi zahtevi. Opet je najbolja opcija da se između paradajza i patlidžana posadi paprika. Najbolje ih je saditi u razdvojene leje ili redove koji su minimalno udaljeni 50 cm. Patlidžan zahteva veću vlažnost zemljišta od paradajza. Kada je paradajzu dovoljno vlage u tlu, patlidžan može patiti od njenog nedostatka.


Tagovi

Plastenički uzgoj Združeni usevi Paradajz i bosiljak Paradajz i paprika Zalivanje Provetravanje plastenika Razdvojene leje


Autorka

Ranka Vojnović

Više [+]

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.