Zahvalna je za uzgoj u plastenicima zbog kratkog vegetacijskog perioda, niskih zahteva i visokog nutritivnog sadržaja. Idealna je kultura i za manje iskusne proizvođače.
Rotkvica, Raphanus sativus, je jedno od povrća koje najbrže dospeva za berbu, od setve do ploda potrebno je svega 20 do 30 dana, što je čini idealnom kulturom za zimski uzgoj u plasteniku. Ovo povrće nije zahtevno i vrlo ga je lako uzgojiti, pa se često koristi kao prva kultura kod proizvodnje u zatvorenom ili kao međuujev.
Preferira rastresita, plodna i dobro drenirana zemljišta blago kisele ili neutralne reakcije (pH 6-7). Pre setve, zemlju treba dobro usitniti i obogatiti organskim đubrivom.
Semenke se seju direktno u redove, na dubinu od 1 do 1,5 cm, sa razmakom od 5 do 7 cm između biljaka i 10 do 15 cm između redova. Moguće je i sejanje u gusto, a kasnije proređivanje.
Održavajte umerenu vlažnost tla redovnim zalivanjem, jer rotkvica brzo reaguje na nedostatak vode stvaranjem drvenastih i ljutih plodova. Plastenik redovno provetravajte kako biste sprečili prekomernu vlagu i razvoj bolesti.
Kada je reč o optimalnim uslovima za uzgoj, rotkvica je otporna na hladnoću i klija već na 2 do 3°C, dok je optimalna temperatura za rast i razvoj 12 do 18°C. U plasteniku je važno održavati ove temperature uz minimalne oscilacije. Iako nije zahtevna u pogledu svetlosti, preporučuje se da plastenik ima dovoljno dnevnog svetla kako bi plodovi bili kvalitetni i sočni.
Imajte na umu da je ovo povrće s najkraćim vegetacijskim ciklusom. U zavisnosti od sorte i uslova, plodovi su spremni za berbu već za 20 do 30 dana. Redovna berba je važna jer prezrele rotkvice postaju drvenaste i gube kvalitet.
Rotkvica je relativno otporna kultura, ali može biti podložna određenim bolestima, posebno u uslovima visoke vlage i slabe ventilacije plastenika. Najčešće bolesti su:
Štetočine su češći problem od bolesti, posebno u prolećnom i letnjem periodu, ali ih treba pratiti i zimi. Buhači (Phyllotreta spp.) su među najznačajnijima. Radi se o malim crnim insektima koji prave sitne ruce na listovima. Vrlo su agresivni u toplijim uslovima.
Kupusni moljac (Plutella xylostella) takođe je čest gost, a njegove gusenice oštećuju listove. Nematode (Meloidogyne spp.) napadaju koren, uzrokujući deformacije i smanjenje kvaliteta ploda, dok lisne vaši (Aphididae) isisavaju sokove iz biljke, što može oslabiti rotkvicu i smanjiti prinos.
Iako je kultura koja podnosi niske temperature, one ispod -5°C mogu uzrokovati oštećenja na listovima i plodu, posebno ako nije adekvatno zaštićena u plasteniku. Ako dođe do smrzavanja, plod postaje vodenast, gubi čvrstoću i ukus. Pri ekstremnim minusima dolazi do njegovog pucanja i ubrzanog propadanja.
Kako biste zaštitili rotkvicu od hladnoće preporučuje se dodatni sloj folije ili agrila u plasteniku. Takođe, održavajte minimalne temperature u plasteniku iznad 2°C te izbegavajte prekomerno zalivanje koje može povećati rizik od smrzavanja tla.
Pravilna nega i kontrola uslova u plasteniku osiguraće zdravu i kvalitetnu rotkvicu čak i u zimskom periodu!
Rotkvica je bogata hranljivim materijama, ali niskokalorična. Sadrži vitamine C, B6 i folnu kiselinu. Od minerala u njoj su prisutni kalijum, kalcijum, magnezijum, gvožđe. Vlakna ove kulture podstiču probavu i čišćenje organizma, dok antioksidansi deluju protivupalno i jačaju imunitet.
Njena redovna konzumacija doprinosi detoksikaciji organizma, snižavanju krvnog pritiska i održavanju zdravlja kože.
Rotkvica je zahvalno povrće za uzgoj u zimskim plastenicima zbog kratkog vegetacijskog perioda, niskih zahteva i visokog nutritivnog sadržaja. Njena setva i uzgoj idealni su i za manje iskusne proizvođače, dok profesionalnim uzgajivačima pruža odličan prinos uz minimalna ulaganja.
Tagovi
Autor