Visoke temperature dovele su do bržeg sazrevanja lubenica. Proizvođači nisu zadovoljni trenutnim cenama i nadaju se da one neće drastično padati.
Proizvođači bostana muku muče sa plasmanom i cenama, jer je na tržište pristigla velika količina zrelih lubenica, a samim tim prodaja ide sporije.
Ovoj situaciji kumovale su izuzetno visoke temperature i vrućine, usled kojih su lubenice brže sazrele, a to je prouzrokovalo “zagušenje” na tržištu. Ipak, proizvođači ocenjuju da bi situacija trebala da se promeni u narednih desetak dana.
Kaže se da su u Đurđevu najlepše lubenice na vojvođanskom tržištu i to one okrugle i tamne kore, jarko crvene unutra i slatke. Porodica Šovljanski iz tog žabaljskog sela neguje dugu tradiciju u ovom poslu.
“U Đurđevu je situacija takva da je nekada, pre raspada bivše Jugoslavije, svaka druga-treća kuća proizvodila lubenicu, a danas je knjiga spala na nas 11 do 12 poslednjih mohikanaca, koji se još uvek bave time. Svi mi se vrtimo oko istih ili sličnih površina, od jednog do tri hektara, na kojima sadimo bostan”, uvodi nas u priču Aleksandar Šovljanski.
Ove godine proizveli su lubenicu na oko dva hektara. Što se tiče trenutnih cena, lubenice u proseku koštaju između 50 i 60 dinara po kilogramu, dok je ona na početku sezone bila 150.
“Mi proizvođači znamo koliko nas košta lubenica i koliko vremena, truda, energije i u krajnjem slučaju ljubavi ulažemo u tu lubenicu i njenu proizvodnju. Cena koja je trenutno na snazi nas ne zadovoljava. Ipak, nadamo se da u narednom periodu neće biti nekog drastičnijeg pada cena”, kaže naš sagovornik.
Važni saveti u uzgoju lubenica: Dublje oranje i đubrenje stajnjakom
Inače, u Srbiji se poslednjih deset godina lubenica proizvodi na prosečno oko 7.000 hektara, s tim da ove površine variraju, u zavisnosti od godine, od 5.700 do 8.400 hektara. Najviše bostana je u Vojvodini, na oko 3.000 hektara.
Poslednjih petnaest godina porodica Šovljanski se bazirala na prodaju krajnjem kupcu, odnosno na prodaju na malo. Naš sagovornik ne isključuje mogućnost da budućnost ove proizvodnje može biti i u preradi lubenica.
“Mi želimo da kroz razne hibride i sorte lubenica, sa žutim i crvenim mesom, kao i raznih vrsta dinja, budemo po nečemu prepoznatljivi. Deo proizvedene količine koristimo za preradu. Pravimo slatko od lubenica, koje nam ide od ruke, zatim proizvodimo marmeladu, a čak smo probali i pržene semenke od lubenica" kaže Šovljanski i dodaje da su one izuzetno bogate magnezijumom.
Štetne po zdravlje nisu sigurno, mogu biti samo korisne. Tako da je ta nus proizvodnja u nekoj hobi varijanti, odnosno u povoju, ali se nadamo da ćemo u budućnosti uspeti da napravimo neki brend”, objašnjava Aleksandar.
Osim što je idealno letnje osveženje, lubenica je odlična i kao slatko. Za ovaj vid zimnice potrebno je malo sastojaka i mnogo volje, ali i vremena.
Najpre je potrebno oljuštiti lubenicu, skinuti zeleni i crveni deo, da ostane samo beli deo kore, koja se potom secka na kockice. Dobijeni parčići se kuvaju i potrebno je promeniti čak devet voda. Inače se na kilogram kora dodaje kilogram šećera. Po želji može se dodati limun, kao i neki drugi sastojci.
Čim je slatko skuvano, odmah se stavlja u tople tegle. Preporuka je da se za slatko od lubenice biraju one koje imaju zdravu, debelu koru, nikako one kojima je beli deo tanak.
Tagovi
Autorka