Berba počinje u avgustu i traje do prvog mraza. Plod je zreo kada košuljica koja ga obavija postane prozračna. Plodovi se beru po suvom vremenu i bez čašice, a bogati su proteinima, vitaminima C, B1, B2, B6, B12, zatim A kao i beta karotenom.
Peruanska jagoda, meksički paradajz, tomatilo ili fizalis je jednogodišnja biljka iz familije Solanaceae. Poreklom je iz Južne Amerike, gde se uzgaja kao povrće, dok se kod nas može videti na simboličnim površinama, poznatija pod nazivom "paradajz za slatko".
U mnogim zemljama ova vrsta povrća gaji se radi plodova koji se jedu sirovi ili se od njih prave proizvodi prijatnog i specifičnog ukusa. Kod nas se fizalis iznosi na pijace na jesen i tada se koristi isključivo za slatko, navodi stručnjak za povrtarstvo Poljoprivredno stručne službe Smederevo Sanja Milovanović Milenković.
U odnosu na klimu i zemljište ima slične potrebe kao i paradajz, tako da se može direktno posejati ili odgajiti iz rasada početkom maja. Fizalis neprekidno cveta od proleća do jeseni. Cvet je žuto-crn.
Meksički paradajz - zanimljivo, ali još uvek malo poznato povrće kod nas
Kako smo ranije pisali, ovo je otporna biljka i ne napadaju ga bolesti i štetočine kao što je to kod paradajza. Najveću pretnju predstavljaju puževi koji mogu jesti plodove koji padnu na zemlju. Za razliku od paradajza, zaperke ne treba uklanjati, jer se na njima razvijaju cvetovi i plodovi. Biljku treba redovno zalivati. Zemlja treba da bude stalno vlažna, ali nikako previše jer tada dolazi do truleži cveta i pucanja plodova. Preporučuje se svakih 10 do 15 dana prihraniti ovu biljku tečnim đubrivom.
Plodovi ove biljke su narandžaste boje i podsećaju na mali paradajz koji je u potpunosti sakupljen u čašicu nalik na papir. Berba počinje u avgustu i traje do prvog mraza. Plod je zreo kada košuljica koja ga obavija postane prozračna. Plodovi se beru po suvom vremenu i bez čašice.
Ono što nas najviše zanima jesu mnogobrojna lekovita svojstva fizalisa i upravo se plod ove biljke smatra za jednu od najlekovitijih kada se jede sirov i zreo. Bogat je proteinima, vitaminima C, B1, B2, B6, B12, vitaminom A kao i beta karotenom. Sadrži brojne bioaktivne sastojke među kojima alkaloide i flavonoide koji imaju umirujuće dejstvo. Zahvaljujući svom sastavu fizalis se u medicini koristi kao veoma moćan antioksidans u borbi protiv slobodnih radikala, kancera i leukemije, ističe Milovanović Milenković.
Takođe, ima antiastmatično dejstvo kao i antiseptičko kod bolesti grla. Snažno podiže imunitet, deluje i kao jak antibiotik, naročito kod bakterija streptokoka i stafilokoka. Istraživanja su pokazala da ima i antivirusno dejstvo kada su u pitanju grip, herpes, dečja paraliza, čak i HIV.
Redovno konzumiranje fizalisa poboljšava varenje i uništava unutrašnje parazite. Sadržaj vlakana je izuzetno visok tako da poboljšava varenje, sprečava zatvor i reguliše crevnu floru. Prisustvo pektina sprečava visok holesterol i održava uravnotežen nivo šećera, tako da postoje podaci da ga i dijabetičari mogu konzumirati bez ograničenja.
Pored svega navedenog, sadrži i određen procenat melatonina, pa se koristi u borbi protiv stresa i za regulisanje sna. Fizalis je lek protiv hepatitisa kao i povišene temperature. Ne sme se preterivati sa količinom, preporučuje se pet do šest plodova dnevno i potrebno je istaći da je samo mesnati deo ploda jestiv, dok su ostali delovi biljke otrovni, naglašava smederevski stručnjak.
Izvori
Tagovi
Autorka