Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Crno zlato
  • 01.01.2025. 16:00

Vrućim kompostiranjem brzo do kvalitetnog supstrata i zimi, evo kako

Povrće zahteva najviše komposta, pa je sada idealno vreme da ga osigurate vrućim kompostiranjem. Arhitekta i permakulturna dizajnerka Cvijeta Biščević objašnjava kako.

Vrućim kompostiranjem brzo do kvalitetnog supstrata i zimi, evo kako
Foto: Ivan Rako
  • 113
  • 27
  • 0

Zima nije samo vreme planiranja bašte i skupljanja semenja, to je zapravo idealno godišnje doba za kompostiranje i stvaranje dovoljnih količina kvalitetnog đubrivaza vrt. Vruće kompostiranje odvija se i kada su napolju minusi, objašnjava Cvijeta Biščević, arhitekta i permakulturna dizajnerka koja se već godinama bavi podučavanjem o kompostiranju i njegovoj važnosti.   

"Pasivno, odnosno lenjo kompostiranje sada naolju hiberniše, ali vrućem kompostu ne smetaju spoljašnje temperature, ako sadrži dovoljno komponenata bogatih azotom. Tokom celog januara, februara i marta možemo postupkom vrućeg kompostiranja stvarati dovoljne količine komposta za sadnju na proleće, ali je ključno da kompostna gomila bude stalno pokrivena“, ističe.

U vrući kompost ubacite i bolesne biljke

Vruće kompostiranje češće se praktikuje na selu, gde je lakše nabaviti veće količine smeđeg i zelenog materijala, kao i životinjskog stajnjaka koji je izrazito bogat azotom. Smeđi materijal bogat ugljenikom čine sijeno, karton, slama, suvo lišće, piljevina, usitnjena sečka. Zeleni materijal najčešće čini sveži otkos koji, doduše, u ovo doba godine nema, ali tu je biljni otpad od pripreme obroka, ostaci od orezivanja bilja, čaj, talog kafe i drugo, kao i životinjsko đubrivo.

Smeđe i zelene komponente naizmenično dodajemo na kompostnu gomilu do veličine minimalno jednog kubika. Komponente dodajemo u odnosu 40 odsto zelenog materijala, 40 odsto smeđeg materijala te 20 odsto svežeg životinjskog stajnjaka.

"Vruću kompostnu gomilu moramo složiti odjednom i prekriti ceradom. Nakon samo nekoliko dana razvija se temperatura od 65 do 70 stepeni Celzijusa. Izloženost materijala temperaturi od 55 do 65 stepeni na samo nekoliko sati uništiće seme korova koje je možda zalutalo, kao i patogene organizme. Možemo, dakle, ubaciti i bolesne biljke!“ ističe permakulaturna dizajnerka Biščević.

Nakon tri do pet dana kompostnu gomilu potrebno je otkriti i provetriti tj. preokrenuti sadržaj vilama kako bi ušao kiseonik i pala temperatura. Prilikom provetravanja proveravamo vlažnost, miris i izgled gomile te je možemo popraviti dodavanjem vode ili popravljanjem odnosa materijala.  

Briga o temperaturi je ključna (Foto: Cvijeta Biščević)

"Ako temperatura nakon tri dana nije narasla na 60 stepeni, znači da nema dovoljno materijala bogatog azotom, pa možemo dodati još đubriva. Ako pak temperatura za dan ili dva naraste na više od 70 stepeni, potrebno je dodati više smeđeg materijala“, objašnjava proces razgradnje koji se čini zahtevan početnicima u vrućem kompostiranju, ali je najbolji način dobijanja kvalitetnog supstrata u što kraćem roku.

Najvažnija je briga o temperaturi

Nakon pet dana ponovo okrećemo gomilu, a zatim opet za otprilike sedam dana i onda za 10 do 14 dana još jednom. Nakon otprilike 30 dana i četiri okretanja, odnosno kad temperatura više ne raste iznad 30 do 35 stepeni, kompost je gotov.

U toj fazi razgradnje organskog materijala normalno je videti krupnije komade, na primer, grančica, kaže Biščević, ali dodaje: “I taj kompost je svejedno odličan za pripremu gredica za sadnju. Svakako je važno čuvati ga pokrivenog sve do trenutka kad nam ne zatreba, kako se na kiši ne bi ispirale hranljive materije topive u vodi“.  

Važno je paziti na razmere

Temperaturu možemo izmeriti pomoću posebnih termometara za kompost, ali i pomoću termometra za roštilj. Briga o temperaturi je ključna, ističe Biščević jer previsoke temperature dovode do naglog nedostatka kiseonika i razvoja patogenih anaerobnih organizama unutar gomile. "Ako ne pazimo na temperaturu i ne preokrenemo gomilu na vreme, stvaramo zapravo nekvalitetan kompost. Ipak, dobra vest je da i takav pregoreli kompost možemo spasiti ako ga prebacimo glistama koje će pojesti te patogene“.

Kako povećati kvalitet komposta

Kako bi se kvalitet komposta dodatno povećao, možemo u kompostnu gomilu ciljano ubaciti biljke bogate hranljivim materijama kao što su gavez, kopriva i jetelina. Kod trećeg preokretanja može se ubaciti i kalcijum, ako analiza zemljišta pokaže njegov nedostatak.

"Negde između trećeg i četvrtog okretanja možemo ubaciti kalcijum u obliku drobljenog krečnjaka ili ljuski jaja, ali teško da će neko imati potrebnu količinu ljuski“, kroz smeh će Cvijeta Biščević. "Umesto da na hektar zemlje stavimo tonu kalcijum, možemo u kompost dodati 60 puta manje kalcijuma i zatim kompost rasporediti po zemljištu. To znači da na kubik komposta dodajemo cca 16,6 kilograma kalcijuma u obliku kalcita. Za zemljište veličine jednog hektara treba nam jedna tona komposta, što su otprilike dva kubna metra“.

Naš organski materijal dobijen razgradnjom možemo dodatno obogatiti biougljem, objašnjava naša sagovornica.

Biougalj za kvalitetnije zemljište, evo kako ga dobiti iz ostataka poljoprivredne proizvodnje

Naime, ako biougalj, koji nije mikrobiološki aktiviran, samo ubacimo u zemljište, prvih godinu, dve on će krasti azot iz zemljišta. Zato ga prvo treba ubaciti u kompost nakon trećeg ili četvrtog preokretanja i ostaviti da odstoji u gomilu barem tri meseca kako bi ga naselili mikroorganizmi.

Za veće površine rešenje je kompostni ekstrakt ili čaj

Ona ima rešenje i za one kojima treba veća količinu komposta, a nedostaje im vremena i materijala. Kompostna gomila tako se može koristiti za izradu tečnog ekstrakta bogatog hranljivim materijama.

"Uzmemo dva, tri kilograma komposta, ubacimo u vreću za pranje osetljivog veša i masiramo nekoliko minuta u 100 litara vode. Tako dobijamo ekstrakt kojim možemo prskati folijarno naše sadnice, baštu, voćnjak. Postupak preventivno koristimo jednom do dva puta mesečno u toku vegetacione sezone“, savetuje i dodaje kako se iz našeg hranljivog kubika može napraviti i kompostni čaj.

U posebnim rezervoarima u kompost se upumpava kiseonik i dodavaju hraniva poput melase i ribljeg hidrolizata kako bi se u kratkom vremenu višestruko umnožile populacije korisnih mikroorganizama koje se nalaze u kvalitetno izrađenom kompostu. "Ako želimo da održivo upravljamo velikim površinama, trebaju nam ogromne količine komposta. Jednostavnije je proizvesti manje komposta i od njega izraditi kompostni čaj kojim onda tretiramo velike površine“, kaže.

Kompost pokriven ceradom

Puno je detalja u vezi sa stvaranjem crnog zlata, ali svi koji su krenuli tim putem znaju koliko je ono neprocenjivo za zdrav rast i razvoj biljaka. Ako nemate gde da obavljate vruće kompostiranje, kompost možete stvarati na pasivan način i u stanu. Razgradnja se može odvijati u plastičnoj kanti za kiseljenje kupusa. Važno je samo probušiti je kako bi ulazio kiseonik, složiti na dno grančice i lišće, dodati malo zdrave zemlje, a zatim dodavati slojeve što smeđeg što zelenog materijala.

Uz prave razmere i povremeno mešanje, reći će Biščević, kućni kompost miriše na šumu. 


Tagovi

Vruće kompostiranje Supstrat Kvalitetni kompost DIY kompost Kompostni čaj Kompostni ekstrakt Crno zlato


Autorka

Maja Prištof Ničota

Više [+]

Diplomirana novinarka sa završenim osposobljavanjem za dizajnera vrtova i 72-satnim kursom permakulturnog dizajna. Kad ne dizajnira okućnice i nije u svom vrtu, rado piše za Agroklub.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Da li ste čuli za Orašanku - polusuvu šljivu punjenu orasima, obloženu čokoladom sa dodatkom mlevenog keksa ili kokosa? Jedna greška prilikom projektovanja sušare navela je Slađana Maksića, penzionera iz Orešca da napravi ovaj srpski delika... Više [+]