"To nisu obični čajevi koji se koriste u filter kesicama, nego je od osušenog ploda, pa samim tim prilikom kuvanja, sve što ima u plodu oslabađa se i u čaju, a kad se popije čaj i pojede taj plod, dobija se dupli efekat u odnosu na druge čajeve. Ovde imate 100 grama tog ploda i nema nikave mešavine boja i aroma, već čisto sušeno voće", objašnjava Miloš.
Porodica Prokić iz Donje Šatornje kod Topole već decenijama bavi se sušenjem šljiva. Od 2011. godine Miloš je sa svojim bratom rešio da od svoje porodične tradiciju napravi firmu i proširi delatnost, pa se danas Šljivko bavi, ne samo sušenjem šljive i ostalog voća, već i proizvodnjom matičnih sokova, hladno ceđenih ulja i čajeva od suvog voća. Poslednji proizvod je naročito postao potreba mnogih u ovim hladnim danima.
"Od čajeva proizvodimo čaj od aronije, divlje borovnice i od brusnice. To su prirodni čajevi gde se isceđeni plod suši i dalje ide u prodaju u rinfuznom pakovanju. Čajevi su nam nekako došli kao nusproizvod, ali pokazalo se kao jako interesantno i traženo", kaže Miloš Prokić.
U početku su se bavili prvenstveno sušenjem šljive, višnje i aronije. Specifičnost njihovog sušenja jeste u sušenju na drva bez dima na krajenjem proizvodu i u oscilaciji temperature u sušari u zavisnosti od učestalosti loženja. Kažu da upravo temperatura koja se podiže i spada, više pogoduje šljivi, nego konstantna. Međutim, kako nisu mogli sve da osuše u datom trenutku, odlučili su se na preradu u matični sok, pa je tako nastao ceđeni sok od brusnice, borovnice, višnje, maline i naročitog afrodizijaka na našem tržištu, sok od nara.
Postojanjem viška suvog voća, odlučili su se i na proizvodnju čaja od sušenog voća, kao logičan sled njihove tradicije.
"To nisu obični čajevi koji se koriste u filter kesicama, nego je od osušenog ploda, pa samim tim prilikom kuvanja, sve što ima u plodu oslabađa se i u čaju, a kad se popije čaj i pojede taj plod, dobija se dupli efekat u odnosu na druge čajeve. Ovde imate 100 grama tog ploda i nema nikave mešavine boja i aroma već čisto sušeno voće", objašnjava Miloš.
Konzumiranje čaja, koji se pije i jede, nije novina na svetskom tržištu, pa ni na našem, ali njegova upotreba tek zaživljava.
"Ljudi se polako navikavaju na upotrebu čajeva, ne u filter kesicama, nego u rinfuznom pakovanju. Ovaj čaj ima svu spečifičnost. Psihički utiče na ljude, jer su sigurni šta jedu kad uzmu kesicu suvog ploda od brusnice, divlje borovnice, ili aronije i znaju da kuvaju baš to sušeno voće, a ne da kuvaju ‘papirnu maramicu’”, reče uz šalu ovaj mladi preduzetnik u poljoprivredi.
Pošto ovi čajevi pogoduju kvalitetnijem snu, kao antistres, za podizanje imuniteta, snižavanje krvog pritiska i drugo, u planu braće Prokić jeste izrada novog sajta na kom će postojati i uputstva za pravilnu upotrebu i kombinaciju proizvoda radi postizanja što boljeg efekta na zdravlje.
"Na primer, matični sok od aronije se pije ujutru, zatim se čaj pije u podne između doručka i ručka i pojede se plod, pa se uveče ponovo pije matični sok, jedna rakijska čašica".
Prokići svoje proizvode prodaju u Srbiji, ali i izvoze u 10 stranih zemalja, od zemalja bivše Jugoslavije do Švajcarske, Grčke, a u planu je i tržište Slovačke. Takođe, svoj asortiman će proširiti i jakim alkoholnim pićima, jer kako kažu, oscilacije cene šljve i ostalog voća uspeju da nadomeste zaradom upravo od raznolike ponude svojih proizvoda, među kojim su i čajevi od sušenog voća.
Foto: Julijana Kuzmić
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorka