Pretraživanje tekstova
Ukupna prodaja mlečnih proizvoda do sredine juna porasla je za 18,7 odsto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Tržište pogođeno korona krizom se polako, nakon skoro pola godine, stabilizuje. Nove brojke pokazuju kako je mlekarstvo najviše stradao, ali i da su mlečni proizvodi bili jedni od omiljenih za vreme takozvanog lockdown-a.
Prema istraživanju koje je sprovela agencija za ispitivanje tržišta Kantar, stanovnici Velike Britanije su zatvorene kafiće zamenili kućnim ambijentom, a u osam nedelja odnosno do maja, popijeno je 2,9 milijardi šoljica čaja i 1,7 milijarde šolje kafe, što je 20 odsto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, navodi Farmers Guardian.
U prvoj nedelji "zaključavanja", krajem marta, prodaja maslaca porasla je za dve trećine jer su se kupci snabdevali osnovnim namirnicama. Maloprodaja sira takođe je zabeležila rast od gotovo 50 odsto.
Podsećamo, zbog poremećaja u lancu snabdevanja početkom izbijanja pandemije, engleski mlekari bili su prisiljeni da prospu 1.000 litara svog proizvoda u kanalizaciju.
Mleko s njihovih farmi trebalo je da bude plasirano u hotele, vazdušne luke i kafiće, ali nakon zatvaranja, zalihe su se samo taložile.
Prosipaju mleko: Kriza prisiljava farmere na radikalne poteze
Kako bi se tome stalo na kraj, Britanski odbor za razvoj poljoprivrede i hortikulture (AHDB) i Industrijska organizacija Dairy UK pokrenuli su kampanju pod nazivom "Milk Your Moments" u koju je uloženo milion funti (oko 128 miliona dinara). Promocijom kroz društvene mreže gde su se potrošači slikali kako piju mleko, prave kolače i ostala jela, podstakla je na veću prodaju te tako spasila proizvođače.
Kampanju je delimično finansirala država, a 100.000 funti prikupljeno je kroz razne donacije.
Ukupna prodaja mlečnih proizvoda onde je do sredine juna porasla za 18,7 odsto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Takođe, porasle su i cene kod većine mleka i to za oko peni po litri (1,2 dinara), a trenutno se vrednosti kreću od 25 do 29 p/l (30 do 35 din/l).
Britansko Ministarstvo za zaštitu životne sredine, hranu i ruralna područja (DEFRA) je izračunalo da je prosečna cena u junu iznosila 26,89 p/l što je 0,8 odsto više u odnosu na maj, ali 3,9 odsto manje u odnosu na isti mesec 2019. godine.
Istraživanje koje je sprovedeno putem veb stranice "World Coffe Portal" na 211 kafića, njih čak 80 odsto izrazilo je zabrinutost za svoje buduće poslovanje, a više od jedne trećine smatra kako će im trebati najmanje dve godine da se vrate u stanje pre korone.
Prema procenama UN-ove organizacije za hranu (FAO), da nije bilo pandemije, proizvodnja bi rasla za 1,6 odsto godišnje, predvođena rastom zemljama u razvoju.
Tagovi
Velika Britanija Mleko Mlečni proizvodi Kampanja Prodaja Zaključavanje Korona kriza
Autorka
Više [+]
Lucija je magistar agroekonomije. Voli da istražuje novosti u poljoprivredi.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.