Pretraživanje tekstova
Ribarsko gazdinstvo "Đerdap" iz Kladova bilo je tada jedini proizvođač kavijara u Jugoslaviji. Organizovaniji način prerade i prometa kavijara započet je još 1920. godine pojavom ruskih emigranata na ovim prostorima.
Svi oni proizvodi sa oznakom geografskog porekla, a koji se ne produkuju poslednjih sedam godina, poput kladovskog kavijara, mogli bi da budu skinuti sa liste zaštićenih, potvrđeno je u Ministarsrtvu poljoprivrede za Politiku. Do kraja godine Srbija će verovatno usvojiti novi zakon o oznakama geografskog porekla za poljoprivredno-prehrambene proizvode, koji je trenutno u fazi nacrta.
U Evropskoj uniji uspostavljen je jedinstveni sistem priznavanja oznaka geografskog porekla. Kupci, najčešće velike trgovinske kompanije ili vlasnici specijalizovanih prodavnica imaju mogućnost da direktno kontaktiraju proizvođače.
Ime porekla i geografska oznaka: Put do brendiranja proizvoda i regije
Proizvođači iz Srbije, budući da nismo članica EU, moraju da prođu kroz dvostepenu registraciju. Najpre na nacionalnom nivou, a potom u još jednom, ukoliko žele da obezbede oznaku porekla i za tržište Unije. Nacrtom novog zakona sada je jasno definisan postupak komunikacije sa Evropskom komisijom, u slučaju prigovora postavljeni su rokovi za dostavu dopunske dokumentacije ukoliko se to traži.
Prema evidenciji Zavoda za intelektualnu svojinu, u Srbiji ima 57 poljoprivredno-prehrambenih proizvoda koji bi mogli da budu zaštićeni i u Evropskoj uniji. Kako saznaje Politika, neki od njih tu oznaku imaju 20 i 30 godina, a pojedini se i ne proizvode.
Specifičnost kladovskog kavijara bila je u tome što se proizvodio po tradicionalnom receptu od ikre morune, jesetre, pastruge i kečige, ulovljenim na ribarskom području "Dunav IV".
Ribarsko gazdinstvo "Đerdap" iz Kladova bilo je tada jedini proizvođač kavijara u Jugoslaviji. Organizovaniji način prerade i prometa kavijara započet je još 1920. godine pojavom ruskih emigranata na ovim prostorima, navodi se u elaboratu.
Kavijar se distribuirao isključivo na domaće tržište, da bi od 1968. godine počeo da se izvozi i to u SAD. Međutim, firma koja se bavila proizvodnjom srpskog kavijara u međuvremenu je propala.
Tagovi
Kavijar Riblji kavijar Kladovski kavijar Ikra morune Ikra kečige Elaborat Oznaka zaštićenog geografskog porekla Registracija
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.