Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Ljute papričice
  • 26.10.2019. 16:00
  • Nišavski okrug, Niška Banja

Proizvodnja čili papričica na jugu Srbije ima dobru proizvodnu šansu

Poljoprivredni proizvođač, Aleksandar Tanić, iz Niške Banje, bavi se uzgojem ljutih, čili papričica jer kako sam kaže, u ovoj proizvodnji vidi šansu i potencijal za razvoj prerađivačkih kapaciteta.

Foto: Aleksandar Tanić
  • 655
  • 132
  • 0

Poljoprivredni proizvođač, Aleksandar Tanić, iz Niške Banje, bavi se uzgojem ljutih, čili papričica jer kako sam kaže, u ovoj proizvodnji vidi šansu i potencijal za razvoj prerađivačkih kapaciteta.

Za Agroklub otkrio je koje seme koristi, koje agrotehničke mere primenjuje, ali i to da voli da eksperimentiše u proizvodnji i da uvek rado primeni neku novinu za koju smatra da će unaprediti proizvodnju.

Svo seme je autohtono

Sve vrste papričica u njegovim plastenicima su autohtone vrste. To znači da je seme koje je koristio reprodukovano, tj. nastalo je ukrštanjem raznih vrsta. Svoju kolekciju Tanić je strpljivo skupljao. Nešto je dobio na poklon, od drugih ljubitelja ove povrtarske vrste, nešto je sam proizveo, nešto je kupio.

Ove godine posadio je skoro 1.000 strukova ljutih paprika. Kako kaže, u planu mu je da uveća, ionako bogatu kolekciju semena. Pokazalo se da je najbolje seme od habanera paparičica. Tajna dobrog sadnog materijala je u prirodnoj reprodukciji.

"Kako bi što više poštovao principe ekološke poljoprivrede, posadio sam bosiljak između redova, kao i na njihovim krajevima. Na ovaj način privlače se bumbari koji su prirodni oprašivači biljaka. Upotrebu hemijskih preparata sveo sam na neophodni minimum i uglavnom koristim organske", objašnjava Tanić.

Priprema zemljišta za ovu proizvodnju

Kada je reč o pripremi zemljišta, on prvo klasičnom frezom usitni zemljište. Pre freziranja, u tlo ubaci peletirani kokošiji stajnjak i NPK đubrivo, formulacije 6:12:24. Nakon adekvatne pripreme, pristupa formiranju bankova. Iz iskustva kaže kako je veoma zadovoljan proizvodnjom na bankovima.

"Kada je reč o navodnjavanju, koristim kap po kap sistem, ali sa crevima, ne sa trakama. Volim da isprobam neke nove načine, kako bih shvatio koji daje najbolje rezultate", ističe ovaj proizvođač.

Proizvodnja na otvorenom polju ili ipak plastenička?

Kod Aleksandra je zastupljena i proizvodnja na otvorenom polu i plastenička, ali kako sam kaže, ipak više proizvodi povrće u plastenicima. Ima i jedan plac koji je predvideo za organsku proizvodnju paradajza i paprike. Iako prošle godine nije dobio subvencije, kaže da ne odustaje od svoje namere da intenzivira sopstvenu proizvodnju.

Aleksandar ima i plasteničku i proizvodnju na otvorenom polju

Tanić je prvo registrovao poljoprivredno gazdinstvo, ispoštovao je celokupnu regulativu. Kako kaže, sada mu u prvom planu nije brza zarada nego da iskoristi maksimalno mogućnosti prerade povrća.

Upotreba preparata - kojih i kada?

U fazi intenzivne berbe, ne koristi nikakva sredstva i tada ne tretira biljke ni sa čim. Čak je da bi poboljšao kvalitet zemljišta, ubacivao i korisne mikroorganizme u zemlju, koje je naručivao iz insotranstva, po ugledu na iskustva stranih poljoprivrednika. Kako kaže, nije primetio neku veliku razliku u smislu veće plodnosti zemlje pa se za sada okrenuo nekim drugim metodama.

Ljuta papričica - proizvodnja bez konkurencije

Iz iskustva zna da agrotehnika ima veliki uticaj i doprinos. Počevši od preoravanja zapuštene zemlje gde je podigao plastenike, osnovne obrade pa do finijih mera, kao što je npr. pinciranje paprike.

"Osnovnu obradu izvodim klasičnom frezom, a finije usitnjavanje zemljišta ide rotofrezom. Na tako pripremljenom tlu, napravio sam bankove a preko njih stavio foliju. Folija doprinosi vizuelnom izgledu, a i deluje kod zaštite povrća", objašnjava Aleksandar. Kada je reč o pinciranju, radi ga kada biljka formira četiri grane. Kada se javi veći broj grana, prema njegovim rečima, malo je komplikovanije da se primenjuje ova mera pa to i ne radi tada.

Potencijal vidi u prerađivačkoj industriji

Čili papričice planira da preradi u ljute sosove. I kako kaže, sa vremenom misli da se širi i dalje. Nije mu cilj tzv. kvantaška prodaja nego osvajanje tržišta.

Pod čili paprikom, ove godine, ima jedan plastenik, dimenzija 6x30 i jedan manji plastenik, dimenzija 25x10, u kom uzgaja domaći paradajz, najviše za potrebe prerade. U radu nastoji da osavremeni svoju opremu, ali i da primeni inovativne ideje i rešenja.

Uzgoj papričica - noviji trend sa tendencijom rasta

U njegovom kraju, poljoprivredni proizvođači više se amaterski bave ovom proizvodnjom. I on sam kaže, najviše se zainteresovao za ovu priču jer voli ljuto pa je po preporuci prijatelja probao neke vrste ovih papričica. Odmah je došao na ideju kako bi mogao da ih prerađuje u ljute soseve.

Tanić proizvodi određenu količinu povrća za konzumiranje i u svežem stanju. Pri tom, trudi se koliko god može, da izbegne hemijska sredstva i herbicide. "Ne koristim tzv. tešku hemiju. Insistiram na ovom stavu, da ne bi naškodio pčelama, bumbarima i ostalim prirodnim oprašivačima. Od opreme za zaštitu bilja, imam i leđni atomizer, ipak ga praktično ni ne koristim, kako ne bi narušio prirodnu ravnotežu.", ističe on.

Proizvodnja ljutih paprika u Srbiji ipak isplativa?

U ovoj proizvodnji Tanić vidi nešto novo što može da ponudi domaćem tržištu. Otišao je čak i korak dalje pa je svoje iskustvo iskombinovao sa znanjem grafičkog dizajnera (koji mu je prijatelj), kako bi finalni proizvod bio što atraktivniji. Na ovaj korak odlučio se jer se sam uverio koliko je važna uloga ambalaže u celokupnom procesu proizvodnje.

"Ima dosta ulaganja, ali dugoročno gledano ova proizvodnja jeste isplativa u Srbiji", zaključuje on.

Putem društvenih mreža, posebno Instagrama, povezao sa uzgajivačima ljutih papričica u Australiji, gde ljubitelji ovog egzotičnog povrća organizuju razne festivale čili soseva, sa kojima je u kontaktu.

U planu mu je da osnuje klub ljubitelja čili papričice. Čili Klub bi u stvari bio kafić, koji bi se tako zvao i nalazio bi se na obali reke Nišave.


Tagovi

Uzgoj ljutih papričica Autohtone vrste Alesandar Tanić Habanera papričice Ljuti sosevi Čili papričice Pinciranje paprike Čili klub


Autor

Ivana Živanić

Više [+]

Ivana Živanić, dipl.ing-master poljoprivrede, rado istražuje aktuelnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i bezbedne hrane.