Proizvođači i preprodavci kažu da se uvek oko Vaskrsa znatno poveća prodaja jaja. Ove godine situacija je ista. Zatvorene pijace nisu dovele do manje potražnje, a najčešće prodaja sada idem putem interneta i po pozivu.
Ove godine, jedan od najvećih hrišćanskih praznika Vaskrs, obeležava se u nedelju, 19. aprila. Različita verovanja i običaji vezuju se za ovaj praznik, ali ono bez čega ovaj praznik ne može da prođe, ni u jednoj pravoslavnoj kući je farbanje jaja.
Zbog vanrednog stanja u Srbiji i policijskog časa koji će ovog vikenda, trajati od petka u 17h do utorka u pet ujutru, mnogi vernici požurili su sa pripremom i nabavkom potrebnih namirnica za vaskršnju trpezu. Marijana Trapara iz Novog Sada već je kupila jaja i to u obližnjem marketu jer joj je, kaže, svejedno gde će ih nabaviti i koje će klase biti.
"Inače farbam oko 40 jaja. Međutim, zbog trenutne situacije, ove godine ću ofarbati 20-ak komada. Jaja treba da 'preteknu' malo i za Vaskršnji ponedeljak, a po običajima bi trebalo da ostanu i za utorak jer se tada nose na groblje", objašnjava Marijana.
Vaskršnja jaja, kaže, uvek farba u lukovini koju natopi vodom noć pred farbanje, a na dan kuvanja jaja doda malo soli i sirćeta u vodu i nakon što provri, spusti jaja u istu posudu, koja dalje kuva 20-ak minuta.
"Po našem pravom pravoslavnom običaju jaja se farbaju isključivo u crvenu boju i to u subotu, te tako i ja radim oduvek. Ne volim hemiju, jer jaje može da napukne i ta farba uđe unutra, dok lukovina nije štetna."
Vaskršnja trpeza, dodaje ona, ne može da prođe bez kuvane šunke i mlade salate. Da je kuvana šunka obavezan sastojak na stolu, saglasna je i Zorica Marjanović iz Pačira. Ukoliko nemaju šunku, zamene je tirolskom plećkom, a uz to obavezno jedu i mladi luk.
Svake godine ofarba 50 jaja, pa će tako i ove godine uraditi, iako, zbog situacije izazvane korona virusom, neće imati goste. Zorica ima i svojih 50 kokošaka, te je jaja za farbanje izdvojila još pre nekoliko dana jer se, dodaje, najbolje gule jaja stara nedelju dana.
"Planiram da ih, kao i svake godine, ofarbam u petak. Ubraću različite trave, umotaću ih zajedno sa jajima u čarapu i tako ću kuvati u lukovini oko pola sata. Kada se skuvaju, uvek ih premažem slaninom da budu lepa i sjajna", objašnjava Zorica.
Proizvođači i preprodavci jaja kažu da se uvek oko Vaskrsa znatno poveća prodaja jaja. Ove godine situacija je, dodaju, ista. Zatvorene pijace nisu dovele do manje potražnje, a najčešće se prodaja sada sprovodi putem interneta i po pozivu.
Žarko Jelić iz Beograda, pored svojih rezanaca i kora, na svojoj tezgi na jednoj pijaci na Novom Beogradu prodavao je i jaja kokošaka svog rođaka. Međutim, prodaju je od nedavno nastavio putem fejsbuka. Kako kaže, prodaja putem interneta i na pijaci je jednaka, a uoči Vaskrsa potražnja za jajima uvećana je za 30 do 40 odsto.
Kako prodati poljoprivredne proizvode putem interneta i zašto je komunikacija najvažnija?
"Prodamo više od 1.000 jaja u pet do šest dana. Počinje uglavnom u ponedeljak i u sredu i četvrtak bude najveća potražnja. Odnosimo na kućnu adresu i prodajemo samo na Novom Beogradu i u Zemunu. Cena je ostala ista kao i u prethodne dve godine i iznosi 12 dinara po komadu", navodi Žarko.
Kod nekih se prodaja jaja u danima oko Vaskrsa i udvostruči, te tako porodica Lazarević iz Beograda, koja inače na dnevnom nivou proda oko 200 jaja, sada dostavlja i 400 jaja u jednom danu.
"Mi prodajemo jaja naše familije sa našeg poljoprivrednog gazdinstva "Zdravi domaći kutak" koje se nalazi u opštini Koceljeva, ali imamo u ponudi jaja i drugih domaćinstava u komšiluku. Prodavali smo na pijaci, ali smo se preusmerili sada na Fejsbuk i Instagram i veoma smo zadovoljni kako to ide. Unapred nam je sve poručeno. Za Vaskrs ljudi su počeli da kupuju početkom prošle nedelje i do juče smo sve rasprodali", objašnjava Jelena Lazarević.
Jaja dostavljaju lično i isključivo na teritoriji Beograda. Kako kaže Jelena, kupci su pretežno mlađe porodice sa decom, a jedna porudžbina iznosi 30 do 60 jaja.
"Pojedinci traže sitna jaja, a inače kupuju srednju veličinu. Sada im, zbog vanrednog stanja, isporučujemo besplatno na kućni prag."
Porodica Lazarević ima u ponudi i jaja sa već iscrtanim šarama i to prirodnim pčelinjim voskom i jaja uvijena sa različitim vrstama prirodnih trava u čarapu
"U pitanju su sveža jaja. Pčelinji vosak se zagreje, uzme se naliv pero i umače se u taj vosak i iscrtava se po jajetu. To se osuši, vosak se stegne i jaje na dodir bude hrapavo. Jaja sa travom su takođe sveža. Kupcima ostaje samo da ih skuvaju i nakon toga ona koja su voskom iscrtana obrišu, a ona koja su umotana, izvade iz čarape i skinu travu. Jaja koja nisu iscrtana koštaju 20 dinara po komadu, dok je komad iscrtanih 80 dinara, a onih sa travom 40 dinara", navodi naša sagovornica.
"Zdravi domaći kutak" porodice Lazarević u ponudi ima i ajvare, različite salate, džemove, sokove, sirupe, med, likere, ulja i mast, a uoči Vaskrsa, dodaje Jelena, povećana je potražnja i za nekim od tih proizvoda.
"Dosta traže kiselu papriku, kisele krastavce, mešanu salatu. Prodali smo i sve likere."
Neki od običaja u pravoslavlju su da se deca na Vaskrs protrljaju crvenim jajetom po obrazu, jer se veruje da će im to doneti zdravlje u toku cele godine. Običaj je i da se prvo jaje odvoji i stavi pored ikone te da čuva kuću u narednih godinu dana, pa se zato i zove 'čuvarkuća'. Pucanje ljuske na jajetu, prema verovanju, označava Hristovo vaskrsnuće i ujedno i buđenje prirode.
Tagovi
Autorka