"Ako neko misli da će u ovom poslu zaraditi brze i velike pare, to nema šanse. Ovo je posao koji se radi decenijama i prenosi s kolena na koleno i jedino tako će imati vrednost", kaže proizvođač Đorđe Mićić.
Rakija od šljive koju proizvodi porodica Mićić iz Gole Glave kod Valjeva osvojila je glavnu nagradu za robnu marku proizvoda iz Srbije za 2024. godinu na Sajmu etno hrane i pića održanom početkom decembra u Beogradu. Ova rakija proizvodi se u porodičnoj destileriji "Gold - N".
"Godine rada i truda su iza nas i ovo priznanje je značajno baš zbog toga, jer treba opstati u vremenu kada mnogo destilerija radi i proizvodi rakiju", počinje priču vlasnik ove destilerije Đorđe Mićić.
Za proizvodnju rakije od šljive, ali i dunje, koriste plodove iz svog zasada.
"Uglavnom je sva sirovina, odnosno voće sa našeg imanja, kupimo samo onda kada je godina lošija. Viljamovku jedino kupujemo od drugih proizvođača, jer je nismo sadili. Ove godine je prinos bio nešto slabiji, ali se borimo da ono što proizvodimo bude naše."
Porodica Mićić kroz svoje proizvode neguje tradiciju valjevskog kraja, koji je od davnina poznat po šljivicma.
"Mislim da smo mi naučili da sadimo tu voćku, ona se najbolje pokazala na našem podneblju. Uvek smo bili prerađivački centar i zato se i danas šljiva najviše sadi, jer se pre svega moraju obnavljati voćnjaci", kaže naš sagovornik.
Na svom imanju uglavnom gaje stare sorte šljiva, ali i stenlej, jer je otporan na bolesti.
Rezidba šljiva: Da li treba ostaviti duže grane na Stenleju?
"Imamo autohtone sorte, ali je uglavnom zastupljen stenlej, zbog otpornosti na šarku šljive i druge bolesti. Prinos varira od godine do godine. Recimo, crvena ranka dobro rodi svake druge, a nekada i treće godine i to je šljiva koja daje najbolju aromu i dovoljna je i mala količina da bi se napravila dobra rakija koja se obično čuva za neke posebne prilike."
Rakija je proizvod koji može da sačeka bolju cenu, za razliku od suve šljive u koju se dosta uloži, a nije velika zarada, smatra Mićić.
"Kada sušite šljivu tu se uloži veliki rad i trud koji niko ne ceni. Zato mislim da kod proizvodnje rakije može da se sačeka. Ima i tu taj momenat da rakija "leži", ali se na kraju i to isplati."
Da bi rakija bila dobra i kvalitetna, moraju se zadovoljiti i neki kriterijumi - od samog početka proizvodnje.
"Čisti sudovi, drvena burad i dugo vreme "odležavanja", što je veoma stvar, ako ne i najvažnija. Mora se voditi računa i o temperaturi koja je najpogodnija za rakiju", pojašnjava ovaj proizvođač, dodajući da rakija prvo stoji u drvenim buradima, najduže šest godina.
"Onda je prebacujemo u prohromske sudove i tad je spremna za prodaju. Rakija ne sme predugo da stoji u drvenom buretu jer onda dobije gorčinu i to se više ne može ispraviti."
Poslednjih godina u valjevskom kraju osnovano je dosta destilerija, ali Mićić kaže da u ovom poslu brzih para nema.
"Ako neko misli da će u ovom poslu zaraditi brze i velike pare, to nema šanse. Ovo je ipak posao koji se radi decenijama i prenosi s kolena na koleno i jedino tako će imati vrednost i biti kako treba."
A kada se napravi proizvod, potrebno ga je plasirati na tržište, kako bi našao put do kupaca.
"Nije lako plasirati rakiju na tržište jer svako smatra da ima dobar proizvod. Mora se doći i po više puta u neki restoran ili hotel, da se organizuje degustacija, pregovara u vezi sa cenom, ali ima pomaka i u tom smeru", kaže Mićić.
Osim od šljive, Mićići proizvode i rakiju od dunje, što je teže, kaže naš sagovornik.
"Treba sačekati jesen, da dunja sazri, ali je važno da ne bude kiše. Ako ima dovoljno šećera u plodu i ako je dunja sočna, onda se ne moraju koristiti velike količine sirovine."
Da li ste probali rakiju od batata? Jedina na svetu pravi se baš u Srbiji
U svom voćnjaku imaju zasade dunja koji su stari pet i deset godina, ali ih iz godine u godinu proširuju. Naš sagovornik za kraj poručuje da je nagrada koju su osvojili svakako i veliki podsticaj za dalji razvoj.
Tagovi
Autorka