Put maline od sela Visoka, na 1.100 metara, preko Banovaca, šerpe i varjače do rafova na Vračaru, Zvezdari, Dedinju i Dorćolu i nije tako dalek kako se, na prvu loptu, čini.
Ovako više ne ide. Teške optužbe na relaciji proizvođači - hladnjačari - država, protesti i blokade puteva i sve tako godinama. Najaktuelniji protest najavljen je u Skupštini Srbije pre neki dan za danas u 18 časova. Ukoliko se održi, izvesno je da neće biti poslednji. Već je zakazan onaj u Ivanjici 14. decembra. Zašto? Zato što sistemski nije uređena proizvodnja (i prerada) maline.
Proizvođačima ostaju dva puta. Da i dalje protestuju i da ih država kao i do sad ignoriše (svedoci smo da državna aministracija probleme ne rešava nego gotovo uvek "gasi požar") ili da počnu sa preradom proizvoda. Znam, mnogi će reći "lako je tebi da kažeš da počnemo sa preradom, kada ne gajiš malinu". Ali da li postoji neko treće rešenje? Cena maline za industrijsku preradu koja se uglavnom kod nas gaji iz godine u godinu na svetskom tržištu pada. Za sada mogu da opstanu oni koji je oberu sa članovima domaćinstva. Oni koji plaćaju berače pre se odlučuju za trimer i košenje nego da budu u minusu. Dakle, ostaje prerada. A dobrih primera ima. Evo jednog. Za početak.
Na nedavno prvom održanom sajmu vinogradarstva i voćarstva VIVO u Vrdniku, prozvode od maline predstavila je Ljubica Žigon. Liker od maline kao i namaze. Čista malina kao i oni sa ukusima: namaz sa vanilom, cimetom i čokoladom. Naravno, bez konzervansa, aditiva ili bilo kakvih suplemenata. Prste da poližeš.
A priča počinje ovako: "Pre sedam godina sam nasledila imanje od oca. Uz pomoć supruga i troje dece obnovila sam malinjak. Malina se nalazi u selu Visoka, u opštini Arilje na 1.100 metara nadmorske visine. Namaze pravimo isključivo od sorte vilamet. Za sad nam je za proizvodnju dovoljna ta naša površina od jednog hektara, a ako zafali, kupićemo od rođaka. Važno je da bude sorta vilamet iz tog kraja", priča Ljubica.
Ovoj preduzetnici malinu uslužno zamrzavaju, a po potrebi iz hladnjače preuzima količine neophodne za preradu. Inače, trenutno se u Banovcima objekat renovira, a prerada je u Medenoj reci u Banjanima. Naravno po HACCP standardima. Ljubica Žigon s ponosom naglašava tradicionalan način proizvodnje namaza. Sve se ručno radi. Malina se pasterizuje, pakuje i ide na rafove. Na kraju, kvalitet su prepoznali i oni koji su probali ovaj delikates.
Pojavljivanje na izložbama i sajmovima dalo je rezultat. Za koji dan ovi proizvodi će se naći u objektima, za početak u Beogradu. Na Vračaru, Zvezdari, Dedinju i Dorćolu. Inače, najviše se kupuje čista malina, a deca najbolje reaguju na namaz maline sa vanilom. Sagovornica kaže da je u potpunosti posvećenja traženju najboljeg ukusa, ambalaže, dobrog dizajna i promocije. I to je dalo rezultat.
Prema njenoj proceni, važno je da se poseduje početni kapital, i da se, koliko je to moguće izbegne zaduživanje. Novčanu pomoć su dobili od lokalne administracije. Ne ponestaje ni optimizma.
"Mislim da će kvalitetni proizvodi opstati. Ljudi se vraćaju tradicionalnoj i domaćoj kuhinji. Mi nismo ništa skuplji od stranih proizvođača i ovih što ubacuju suplemente i aditive", kaže Žigon.
Inače cena ovog namaza od maline je na rafovima od 400 dinara za čistu malinu do 495 dinara za malinu sa vanilom za pakovanje od 350 grama.
Ovo je jedno iskustvo koje, što bi rekao Lane Gutović "ne može da škodi, a možda i da koristi". U svakom slučaju, može da bude i jedno od rešenja za mnogobrojne, niskom cenom, deprimirane vlasnike malinjaka i u centralnoj Bačkoj. Tamo je pod ovom voćnom vrstom više stotina hektara.
Ne bi trebalo smetnuti sa uma da je malina jedna od najzdravijih voćnih vrsta. Količina vode i vlakana u malinama utiče na bolji rad digestivnog trakta i ubrzava varenje. Maline pomažu u gubitku kilograma, zbog niskog glikemijskog indeksa preporučuju se osobama koje boluju od dijabetesa. Konzumacija malina zdravim osobama umanjuje rizik od dobijanja te bolesti. Antioksidativna jedinjenja koja se nalaze u malinama pomažu prevenciji oštećenja ćelija i nastanka tumora. U literaturi se navodi da redovna konzumacija malina umanjuje rizik dobijanja kardiovaskularnih bolesti. Mnoštvo vitamina u malinama povoljno utiče na jačanje imunog sitema celog organizma.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autor