Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Spelta
  • 25.12.2019. 14:00
  • Pčinjski okrug, Vranje

Dragana Ilić proizvodi speltino brašno u Pavlovcu

Kupcima u Srbiji žuri da isporuči oko 80 tona speltinog brašna. Za svoju robu ima urednu deklaraciju kojom garantuje kvalitet.

Foto: Gordana Nastić
  • 3.300
  • 598
  • 0

Mlin za mlevenje speltinog brašna Vranjanke Dragane Ilić, u obližnjem Pavlovcu, ovih dana radi neprekidno. Ona žuri da kupcima u Srbiji na vreme isporuči ovo brašno u količini negde od oko 80 tona. Kada mlin ne radi u pogonu je ljuštilica, koja speltino zrno odvaja od opne i selektor, koji zdrava zrna odvaja od polomljenih. Gotovo brašno Ilići pakuju u džakove od deset kilograma i uredno ih slažu na gomilu da budu spremna za transport. Za svoju robu imaju urednu deklaraciju kojom kupcima garantuju kvalitet.

Novosađani na dedovini uspešno proizvode speltu

Uz pomoć stručnjaka do željenih prinosa

"Letos smo sa trideset hektara zasejanih speltom požnjeli oko 130 tona ploda visokog kvaliteta. Iako smo prvi put u životu sejali speltu ostvarili smo prinose od fantastičnih 4,5 tone po hektaru. Kada smo je zasejali nismo bili sigurni da ćemo dobiti baš ovakve prinose, jer nismo imali nikakva iskustva u proizvodnji ove žitarice. Sve naše nedoumice u proizvodnji rešavali smo uz pomoć stručnjaka vranjske Poljoprivredno stručne službe. Nada Lazović Đoković, stručnjak za ratarstvo, nam je preporučila koju agrotehniku da primenimo i željeni prinosi nisu izostali," kaže zadovoljno Dragana.

U porodici Ilić ističu da prilikom setve spelte nisu imali probleme sa obradom zemljišta jer je postupak isti kao i kod pšenice. Setva spelte je jednostavnija jer se osnovna obrada zemljišta može obaviti na dubini od 20 do 25 cm i to samo dve do tri nedelje pre početka ovog velikog posla. Posejali su je u optimalnom roku u periodu od oktobra do novembra meseca bacivši od 180 do 220 kg/h semena. Kada su uporedili troškove setve sa pšenicom shvatili su da su ulaganja mnogo manja, a dobit dobra. Ovo pogotovo kada su saznali koliko je pogodna za organsku proizvodnju jer ne upija štetne materije iz zemljišta. Otporna je na patogene što joj daje veliku prednost nad ostalim biljkama.

 Ilići ističu da prilikom setve spelte nisu imali probleme sa obradom zemljišta

"Kada smo speltu proizveli izračunali smo da ćemo više zaraditi, ako je preradimo u brašno koje se sve više traži na tržištu. Spelta je mnogo korisna za ljudski organizam. Lakše se vari i ne ostavlja osećaj nadutosti koji se često javlja kada recimo, pojedete pun tanjir testenine ili nekoliko komada hleba. U našoj porodici koristimo isključivo speltino brašno u ishrani," kaže Dragana. 

Sve njihove vranjanske specijalitete hleb, banicu, propeć i zeljanče prave od speltinog brašna. Hleb pravi tako što zamesi pola kilograma brašna sa 350 grama mlake vode, kašičicom soli, jednom kesicom praška za pecivo i maslinovim uljem po želji. Toliko je ukusan da, kako pojašnjava Dragana, svi u porodici jedva čekaju kada će onako rumen i mirisan biti izvađen iz rerne.

Jovica Ilić zasejao speltu na 100 hektara

Sredstvima iz IPARD programa obezbediće vodu za polivanje

I ove godine ona očekuje dobre prinose od spelte koju su zbog loših vremenskih prilika zasejali samo na deset hektara, a pšenicu na 52. Ona je zajedno sa pšenicom sorte renesansa i simonida već formirala tri lista i takav korenov sistem, da im ne može nauditi hladnoća, čak i ako se temperature spuste na minus dvadeset Celzijusovih stepeni. Površine koje jesenas porodica Ilić nije uspela da zaseje speltom i pšenicom će u proleće zasejati sojom, a jedan deo će ostaviti za sadnju paprike ajvarke.

"Sada kada su nam iz IPARD programa odobrena sredstva za realizaciju projekta vrednog oko sedamnaest miliona dinara za kopanje tri bunara, adaptaciju postojećeg bazena za vodu, pošljunčavanje puta i dovođenja vode do njega, moći ćemo u potpunosti da se posvetimo proizvodnji paprike. Početkom decembra imali smo i takozvanu nultu kontrolu koja se uverila da se stanje na terenu poklapa sa projektnom dokumentacijom," navodi Dragana.

To praktično znači da uskoro treba da očekuju rešenje iz Ministarstva poljoprivrede, a samim tim i da mogu da počnu sa realizacijom projekta na terenu, a koji bi, prema njihovim planovima, trebalo da bude završen do jula meseca iduće godine. Izgradnjom tri bunara i bazena obezbediće, kažu toliko vode da mogu da polivaju sve kulture koje budu proizvodili na 110 hektara.

Dragana Ilić, u obližnjem Pavlovcu, ovih dana radi neprekidno

Sredstva iz programa IPARD Ilići su dobili u velikoj konkurenciji, jer je na adresu Ministarstva poljoprivrede stiglo oko 400 prijava. Od toga samo nekoliko iz Pčinjskog oruga. Pri prvom rangiranju oni su se sa svojim projektom našli na petom mestu, tako da su odmah znali da imaju dobre šanse da im bude odobren. Ovo i ne treba da čudi jer su Ilići u njegovo pripremanje uložili mnogo truda i znanja. Oni ističu da projekat nije zahtevao pripremanje obimne dokumentacije, ali da su morali da angažuju agenciju specijalizovanu za ove poslove da im pomogne u tehničkim detaljima i bude veza između njih i Ministarstva poljoprivrede.


Foto prilog


Tagovi

Spelta Speltino brašno Obrada žemljišta Setva spelte Setva pšenice Organska proizvodnja IPARD Nada Lazaović Đoković Dragana Ilić


Autorka

Gordana Nastić

Više [+]

Dugogodišnja novinarka koja je zanat pekla na tekstovima iz oblasti poljoprivrede. U potrazi za novim temama rado obilazi poljoprivredna gazdinstva, ustanove, polja, voćnjake, sajmove.