Pretraživanje tekstova
Prema onome što stoji u cenovniku, hlebno zrno će se otkupljivati po ceni od dve kune (31 dinara) za četvrtu klasu do 2,2 kn/kg (34,3 dinara) za premium.
Neće se više sejati pšenica i gotovo! Po toj ceni se ne isplati, prve su reakcije hrvatskih ratara na objavljenu kotaciju otkupnih cena Žito Grupe kod naših komšija.
Prema onome što stoji u cenovniku, hlebno zrno će se otkupljivati po ceni od dve kune (31 dinara) za četvrtu klasu do 2,2 kn/kg (34,3 dinara) za premium. Dakle, kažu ratari, u proseku 2,1 kunu (32,7 dinara), ako ne padne dodatno jer "kojekakvi troškovi" i eto nas na 1,7 kn/kg (26,5 dinara).
Kretanje cena žitarica i uljarica na svetskim berzama pratite na Baze podataka > Tržište
Hrvatska u žetvi 2022. očekuje oko milion tona pšenice, a domaće su potrebe između 400.000 i 450.000 tona. Pod pšenicom je 160.000 hektara, a ozimog ječma je 56.000 hektara što je za preko 23.000 hektara više nego protekle godine.
Poređenja radi, u Srbiji je prošle godine zasejano oko 620.000 ha, a očekuje se rod od oko tri miliona tona, prema podacima Udruženja "Žita Srbije".
Podsetimo, prema poslednjem izveštaju sa Produktne berze cena pšenice kreće se oko 38 dinara za kilogram bez PDV-a, dok su poslednji navodi da će Robne rezerve izaći sa otkupom od 40 dinara. S druge strane, postoje firme kod kojih ratari mogu da se zaduže za đubrivo, hemiju i seme za setvu, a vrate u rodu po berzanskoj ceni u momentu otkupa ili koje nude opciju plaćanja mehanizacije rodom ratarskih kultura po povoljnijoj ceni.
Tagovi
Žito grupa Cena pšenice Otkupna cena Ratari Hrvatske
Autorka
Više [+]
Željka je diplomirani agronom sa dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednik je portala Agroklub i donosi najnovije vesti iz sveta poljoprivrede!
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katast... Više [+]
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katastarskoj opštini Srpska Crnja u srednjem Banatu.
Kada se prelazi ćuprija iz pravca od Srpske Crnje naročito je opasno skretanje odmah udesno, jer je poznato više slučajeva da vozilo usled skraćenog ugla i eventualne pogrešne procene vozača završi u kanalu naspram prelaza. Takođe, sa jedne strane prelaza nedostaje metalna ograda!
Da bi se premostila ova prepreka preporuka iskusnijih vozača je da se sa prelaza skrene levo, pa da se u nastavku negde okrene i vrati nazad sa druge strane. Posebno treba biti obazriv ako se prevozi teret ili ako se upravlja masivnijim vozilom - poput kombajna!