Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Ječam
  • 08.06.2021. 12:00

Ječam u dobrom stanju - ali još uvek nema opuštanja

Trebalo bi da ratari počnu sa tom radnjom između 20. i 25. juna, svakako kod ranijih i dvoredih sorti. To je možda malo kasnije nego ranijih godina, ali sve kasni, ukazuje stručnjak za ratarstvo Miroslav Malešević.

Foto: Damir Rukovanjski
  • 236
  • 74
  • 0

Manje od mesec dana ostalo je do početka žetve ječma, a ova ratarska kultura je, za sada, u dobrom stanju na parcelama širom Srbije, te se i proizvođači i stručnjaci nadaju da će kombajni u njive ući bez velikog kašnjenja.

Dejan Radović iz Aranđelovca u Šumadiji svake godine pod ovom kulturom ima bar jedan hektar, a ove sezone proširio je na pet. Proizvodi ga za potrebe stočne hrane s obzirom na to da se bavi svinjarstvom. Trenutno je, na njegovoj njivi, ječam u fazi voštanog zrenja i dobrog je izgleda.

"Obično imam manju površinu, ali sada sam malo povećao. To kombinujem sa pšenicom pri pravljenju hrane za svinje. Za sada imam sreće, bilo je gradonosnih oblaka i sa jedne i druge strane, ali u tom delu gde se moja parcela nalazi, nije pao, te nije ni oštećena", objašnjava Radović.

Najviše osam tona ječma po hektaru u Vojvodini

Đubrenje je obavio i u jesen i na proleće, isprskao od korova, zaštitio, što je doprinelo dobrom razvoju biljaka.

"Što se samog kvaliteta tiče, tačno ću znati kada uđem u njivu sa kombajnom. Sama zemlja na kojoj sejem nije najboljeg kvaliteta, ali mi se čini da će se rod kretati od pet do šest tona, što je za takvu zemlju i ove naše uslove, odlično." 

Žetva krajem juna

Sa bolestima problema nije imao, a početku žetve nada se između 25. juna i 01. jula. U Vojvodini se, pak, skidanje ove žitarice očekuje nekoliko dana ranije.

"Trebalo bi da ratari počnu sa tom radnjom između 20. i 25. juna, svakako kod ranijih i dvoredih sorti. To je možda malo kasnije nego ranijih godina, ali ova je takva da će sve biljke kasniti jednu do dve nedelje", ukazuje stručnjak za ratarstvo Miroslav Malešević po čijoj proceni, ječam sada odlično izgleda.

Svi koji su malo više pažnje posvetili samoj proizvodnji, kaže, mogu očekivati dobre prinose.

"Svima je i bitno da rod bude što bolji zato što je cena veoma dobra, a potražnja izražena. Pošto je to i komponenta hrane za svinjarstvo, dobro će doći stočarskoj proizvodnji, kada je u pitanju hrana, za dopunu i zamenu za kukuruz. Možemo očekivati odgovarajuće prinose, a i sami proizvođači mogu biti zadovoljni", ukazuje Malešević.

Neka proizvođači paze na pojave štetočina

Procenjuje da će, u proseku, po hektaru ratari ostvariti minimum pet do šest tona. I sam kvalitet, ocenjuje, biće adekvatan, kako za ishranu stoke, tako i za pivarsku industriju.

"Dvoredi ječmovi, koji se koriste za proizvodnju piva, trebalo bi da imaju što manje proteina, dok oni drugi, šestoredi, moraju sadržati znatno više. Ko je uskladio mineralnu ishranu sa zahtevima potreba proizvodnje, trebalo bi da ostvari dobar kvalitet, u skladu sa namenom."

Kako zaštiti od bolesti, sprečiti poleganje i osigurati prinos strnih žita

Ni bolesti nisu ove godine pravile mnogo problema ratarima, ukazuje naš sagovornik. List je u dobrom stanju.

"Svakako savetujemo proizvođačima da obilaze parcele i paze na pojavu štetočina. Još uvek ne smeju da se opuste, jer i dalje postoji opasnost od njihove pojave i bojazan da se gotova proizvodnja upropasti ukoliko se ne iskorene na vreme, te bi trebalo obići njive i reagovati odgovarajućim tretiranjem odmah", napominje Malešević.

Ozimi ječam se, navodi, nalazi na površini od oko 100.000 hektara. Svakako je zastupljeniji u Vojvodini, dok ga nešto manje ima u Centralnoj Srbiji.


Tagovi

Prinos ječma Dejan Radović Žetva ječma Bolesti strnih žita Miroslav Malešević


Autorka

Andrijana Glišić

Više [+]

Strast prema saznavanju odvela ju je u novinarstvo, ljubav prema novim tehnologijama u digitalne medije, a u agrarne nauke ušla je sasvim spontano. Smatra da je poljoprivreda u korenima svakog čoveka na planeti.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Ove godine očekuje se da se veliki broj poljoprivrednika opredeli za soju. Stručnjak sa NS Instituta za ratarstvo i povrtarstvo Vuk Đorđević ističe da je bio najtopliji februar od kako se vrše merenja, što je značajan faktor za sva predviđa... Više [+]