Pretraživanje tekstova
Uobičajeno je da se druga prihrana radi na 25 do 30 dana, od prve, tako da ko nije uradio drugu prihranu krajnje je vreme da to završi, kaže savetodavac u PSS Sombor Zoran Boca.
Pod pšenicom je u Srbiji na vreme zasađeno oko 600.000 hektara. Međutim, izuzetno niske temperature poslednjih dana ne pogoduju toj ratarskoj kulturi. Pet dana sredinom februara u pojedinim delovima Vojvodine temperature se snižavala i do -15 stepeni, a sve je to rezultiralo i pojavom jakih mrazeva, pa su polja umesto zelene dobila žutu boju, prenosi RTS.
U poljoprivrednoj stručnoj službi u Zrenjaninu ističu da ratari koji su pšenicu zasejali u optimalnom roku uz kompletnu primenu agrotehnike nemaju razloga da brinu.
"Međutim, ove temperature tokom prošle nedelje i ove nedelje ispod nule doprinele su novom oštećenju ali samo najmlađih listova", kaže za Javni servis Zorica Rajačić iz PSS Zrenjanin.
Prva prihrana je odavno već završena, a ratari sada veća završavaju i drugu prihranu ozimih useva.
"Uobičajeno je da se druga prihrana radi na 25 do 30 dana, od prve, tako da ko nije uradio drugu prihranu krajnje je vreme da to završi", kaže savetodavac u PSS Sombor Zoran Boca za RTV.
Na usevima pšenice i ječma primetne su bolesti, ali to su uobičajene pojave u ovoj fazi rasta.
"Na pšenicama smo registrovali prisustvo septorije, rđe, na gušćim sklopovima pepelnicu. Na ječmu imamo sočivastu pegavost i prisustvo pepelnice i rđe takođe", kaže Smiljka Mojsović, zaštitarka bilja, PSS Sombor.
Ratari u narednom periodu, po stabilizaciji vremena moraju da odrade tretman fungicidima i insekticidima, uz dodatak zaštite herbicidima.
Tagovi
Žućenje lista pšenice Mraz na pšenici Prihrana pšenice Bolesti pšenice Smiljka Mojsović Zoran Boca Zorica Rajačić
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katast... Više [+]
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katastarskoj opštini Srpska Crnja u srednjem Banatu.
Kada se prelazi ćuprija iz pravca od Srpske Crnje naročito je opasno skretanje odmah udesno, jer je poznato više slučajeva da vozilo usled skraćenog ugla i eventualne pogrešne procene vozača završi u kanalu naspram prelaza. Takođe, sa jedne strane prelaza nedostaje metalna ograda!
Da bi se premostila ova prepreka preporuka iskusnijih vozača je da se sa prelaza skrene levo, pa da se u nastavku negde okrene i vrati nazad sa druge strane. Posebno treba biti obazriv ako se prevozi teret ili ako se upravlja masivnijim vozilom - poput kombajna!