Pretraživanje tekstova
Ulaganja u proizvodnju suncokreta su ove godine viša nego lane za 50 odsto, navode proizvođači, a prosečan prinos je niži nego lane. Kalkulacija u Banatu je takva da će zaradu imati samo oni koji ostvare prinose veće od dve tone po hektaru.
Žetva suncokreta je počela, pa proteklog vikenda stala zbog obilne kiše. Prvi prinosi su različiti i zavise od toga koliko je gde bilo kiše. Najlošija situacija je u Banatu, gde su prinosi od jedne do dve tone po hektaru, dok se u Bačkoj i južno od Save i Dunava očekuju prosečni prinosi od oko dva i po tone po hektaru, prenosi RTS.
Ulaganja u proizvodnju suncokreta su ove godine viša nego lane za 50 odsto, navode proizvođači, a prosečan prinos je niži nego lane. Kalkulacija u Banatu je takva da će zaradu imati samo oni koji ostvare prinose veće od dve tone po hektaru.
Područje srednjeg Banata je tokom juna, jula i avgusta trpelo ekstremnu sušu. Padavina nije bilo, temperature su za dva stepena bile više od proseka. Ni suncokret kao toploljubiva biljka, ovo nije mogao podneti. Podsetimo, kako je ranije objavio RHMZ, najveći deficit padavina u julu, manje od 20 odsto prosečnih mesečnih registrovan je u delu Banata, a i u ostalim delovima Vojvodine bila je ekstremna suša.
Otkupljivači navode da se trenutno ratarima obračunava samo akontna cena.
"Otkup je počeo. Trenutna cena, koju nudi najveći broj otkupljivača, je 60 dinara po kilogramu, što je ujedno i akontna cena. Krajnja cena će se znati negde sredinom oktobra", kaže za RTV Nenad Sarić iz "Mi Grano agrar".
Dogovor postignut, protesti prekinuti, ali ratari neće sedeti skrštenih ruku
Podsetimo, na poslednjem izveštaju Produktne berze Novi Sad, cena suncokreta kretala se u cenovnom rasponu od 535,00 do 540,00 €/t, međutim ponude nije bilo. S druge strane, osmodnevni protesti ratara širom Srbije zbog cene suncokreta završeni su predlogom Vlade od 73 dinara po kilogramu zrna uz ograničenu maržu posrednika na maksimum 2,6 dinara sa isplatom do 15. oktobra.
Otkupljivači traže suncokret sa devet odsto vlage, sve preko toga zahteva troškove sušenja.
Tagovi
Žetva suncokreta Cena suncokreta Akontna cena Nenad Sarić Suša Prinosi
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.