Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Strništa
  • 02.07.2022. 13:30

Ljuštenje strništa: Od čega zavisi i koje se mašine koriste za zaoravanje?

Umesto plitkog ljuštenja oranica posle žetve, može se obaviti i oranje na punu dubinu i to na 15 do 25 centimetara, tada treba rasturiti mineralno đubrivo ili stajnak za naredni usev.

Foto: Julijana Kuzmić
  • 435
  • 44
  • 0

Osnovni zadaci ljuštenja strništa su bolje primanje i čuvanje vlage, zaoravanje žetvenih ostataka, uništavanje poniklih korova, provociranje semena korovskih i gajenih biljaka na klijanje i nicanje, koje se zatim uništavaju osnovnom obradom zemljišta, stvaranje uslova za formiranje mrvičaste structure zemljišta, lakše izvođenje osnovne obrade zemljišta uz uštedu i manju potrošnju energije.

"Ljuštenje oranica, kao važnu agrotehničku meru treba obaviti odmah posle žetve ili istovremeno sa žetvom, po mogućstvu istog dana. Ovo je veoma značajno, zato što u vreme žetve, zemljište sadrži izvesnu količinu vode, što omogućava kvalitetno izvođenje ove mere", kaže savetodavac za ratarstvo u Poljoprivredno savetodavnoj stručnoj službi u Jagodini Milanka Miladinović.

Obavezna mera: Na ljuštenju strništa ne treba da se štedi jer može skupo da košta

Posle žetve, zemljište ostaje bez pokrivača, povećava se isparavanje vode, oranica se isušuje i sve to otežava ili potpuno onemugućava obradu zemljišta, takođe, potrošnja energenata se povećava, a smanjuje se učinak.

"Ako se ovaj posao ne obavi na vreme, a površinski sloj se isuši, tada je bolje da se sačeka kiša koja će omogućiti obradu", kaže Miladinovićeva.

Koji problemi se javljaju prilikom zaoravanja?

Prilikom zaoravanja, probleme mogu praviti žetveni ostaci, odnosno njihovo sakupljanje i uklanjanje sa parcele. Na nekim gazdinstvima, uz dobro organizovanu radnu snagu, slama može da se sakupi i ukloni relativno brzo. Posle toga, ljuštenje može uspešno da se obavi.

"Ako posle kombajniranja ostaje slama u trakama, pre ljuštenja strništa slamu treba usitniti tarupom ili sitnilicom i ravnomerno rasturiti po površini. Najpogodnije bi bilo da kombajn ima sečku i da istovremeno sa žetvom sitni slamu i raspoređuje po celoj površini", kaže stručnjak i dodaje da se u tom slučaju ono može obaviti istovremeno sa žetvom.

Kako kaže Miladinovićeva, zavisi od tipa zemljišta, klimatskih i vremenskih prilika, vlažnosti zemljišta i količine žetvenih ostataka, pa se tako ono obavlja dublje u suvljim uslovima, na lošijim zemljištima i parcelama sa više žetvenih ostataka. U zavisnosti od ovih činilaca, dubina se kreće između 10 i 15 centimetara.

Dubina ljuštenja se kreće između 10 i 15 centimetara

Umesto plitkog ljuštenja oranica posle žetve, može se obaviti i oranje na punu dubinu i to na 15 do 25 centimetara, tada treba rasturiti mineralno đubrivo ili stajnak za naredni usev. Posle oranja brazdu treba zatvoriti kako bi se zemljište poravnalo i smanjilo isparavanje. Kada se ovako obavlja letnje oranje u povoljnim uslovima vlažnosti, zemljište se obogaćuje hranivima, naročito nitratima, usled intezivne mikrobiološke aktivnosti.

"Ovakav način obrade se naročito preporučuje kada se strna žita gaje u monokulturi, odnosno kada se radi o ponovljenoj setvi strnih žita, jer se žetveni ostaci zaoravaju dublje, što umanjuje pojavu određenih bolesti", zaključuje stručnjak.

Izbor mašina za zaoravanje 

Za ovu agrotehničku meru strništa treba imati i odgovarajuća oruđa jer od njih u velikoj meri zavisi ne samo kvalitet rada nego i ekonomičnost. Izbor mašina za njeno izvođenje u mnogome zavisi od tipa i vlažnosti zemljišta, vremenskih prilika, od željene dubine i količine žetvenih ostataka. 

"Plugovi koji se koriste za osnovnu obradu mogu se takođe koristiti i za ljuštenje strništa. Oni dobro prevrću plasticu pa time zaoravaju i mešaju žetvene ostatke", kaže savetodavac u Poljoprivredno savetotodavnoj stručnoj službi Kosovska Mitrovica Nebojša Božović i dodaje da je njihova upotreba opravdana kada se osnovna obrada radi bez ljuštenja oranica.

Trobrazni plug (foto: Aleksandar Jovanović)

Božović kaže da u sušnim uslovima, što je u letnjim mesecima česta pojava, plug ne može obezbediti dobar kvalitet rada. Radni zahvat je relativno mali, a isto tako i učinak.

Za ovu meru mogu da se koriste teške tanjirače koje se po potrebi mogu i opteretiti. Prednost im je što imaju veći učinak. Freze mogu da rade samo na otežanim uslovima na zbijenom, suvom i zakorovljenom zemljištu. Nedostatak freza je što raspršuju zemljište i imaju mali radni zahvat.

Saznajte kako na pravi način sprovesti zaoravanje strnjišta?

"Ljuštenje se ne izvodi na zemljištima gde postoji opasnost od erozija. Takođe i na strništima gde je bilo mnogo rizomskih korova koji se redovnom tehnikom ne mogu uništiti, ono se ne izvodi. Na tim parcelama se dopušta izrastanje korova, pa se onda tretiraju sa totalnim herbicidom", kaže stručnjak i dodaje da se posle 20-ak dana od tretiranja, zaoravaju plugovima na punu dubinu


Izvori

Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije


Tagovi

Zaoravanje strništa Ljuštenje strništa Žetveni ostaci Osnovna obrada Milanka Miladinović Nebojša Božović


Autor

Đorđe Lalić

Više [+]

Zaljubljenik u poljoprivrednu mehanizaciju i pionir agrarnog novinarstva

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kobila koja je vukla teret pala je od umora na raskrsnici Takovske, Nemanjine i Ulice Bratstva i jedinstva u Požarevcu. Direktor JP "Ljubičevo", Mirko Stojanović, koga su građani pozvali, na ulici joj je dao sisteme i zaključio da kobila st... Više [+]