Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Žetva strnina
  • 26.07.2019. 10:00
  • Pčinjski okrug, Vranje

Pčinjski okrug: Kvalitet ovogodišnje pšenice bolji nego prošlogodišnji

Tehnološki kvalitet pšenice koja je do sada požnjevena, bolji je nego prošle godine. Sadržaj proteina je 13, a glutena 26 procenata. Sa druge strane pak, takozvani trgovački kvaliteti su slabiji. Hektolitarska masa zrna je između 68 i 77 kilograma pri čemu je ponderisana vrednost 73,6 kilograma što je niže od domaćeg standarda.

Foto: Gordana Nastić
  • 209
  • 111
  • 0

Pšenica će u Pčinjskom okrugu do kraja druge dekade jula meseca biti požnjevena na oko 60 odsto površina, od ukupno 10.000 hektara koliko je prošle jeseni zasejano pod ovom žitaricom. Prinosi se kreću od 2,6 do 6,5 tona po hektaru i oni su niži od prošlogodišnjih u proseku od 20 do 25 odsto.

"Umanjenim prinosima doprinela je dugotrajna jesenja suša zbog čega se i setva pšenice nije mogla obaviti u optimalnom roku. Zbog toga, najveći broj poljoprivrednika nije mogao adekvatno i na vreme da primeni zaštitna sredstva i upotrebi mineralna đubriva. Visoki prinosi i dobar kvalitet zrna mogući su samo ako se primeni kompletna tehnologija. Bilo je ratara koji su pšenicu u proleće prskali protiv korova i bolesti čak tri puta", ističe Nada Lazović Đoković, stručnjak za ratarstvo u vranjskoj poljoprivredno savetodavnoj i stručnoj službi.

Ovo su osnovni razlozi zbog čega se prinosi pšenice u ovogodišnjoj žetvi kreću u proseku oko 3.000 do 3.500 kilograma po hektaru.

Kvalitet zrna pšenice postiže se primenom agrotehnike

Ona dodaje da ima dosta individualnih proizvođača koji su, po prinosu i kvalitetu požnjevene pšenice, rame uz rame sa imanjima u sastavu agrokompanija. Proizvođači su na parcelama, gde su primenili sve adekvatne mere agrotehnike i zaštite, ostvarili prinose veće od proseka. Povremene kiše prekidale su, s vremena na vreme, ovaj veliki posao i tako uticale na neizvesnost ratara i to ne samo zbog odugovlačenja same žetve, koliko zbog činjenice da posle svake naredne kiše, pšenica gubi na prinosu i kvalitetu.

"Tehnološki kvalitet pšenice koja je do sada požnjevena, bolji je nego prošle godine. Sadržaj proteina je 13, a glutena 26 procenata. Sa druge strane pak, takozvani trgovački kvaliteti su slabiji. Hektolitarska masa zrna je između 68 i 77 kilograma pri čemu je ponderisana vrednost 73,6 kilograma što je niže od domaćeg standarda. Pšenica sa hektolitarskom masom manjom od 72 kilograma služi za ishranu stoke", objašnjava Đoković.

Novosađani na dedovini uspešno proizvode speltu

Ječam
Ječam je na teritoriji Pčinjskog okruga zasejan na površini od oko 1.500 hektara. Očekuje se da prinosi ove ratarske biljke budu u proseku od 3.500 kilograma po hektaru što je u granicama proseka.

Spelta
Žetva spelte počela je i na iznajmljenom imanju Vranjanca Jovice Ilića. Ovu žitaricu, koju jedini proizvodi u Pčinjskom okrugu zasejao je na 100 hektara. Prezadovoljan je prinosom koji se u proseku kreće od 3 do 3,5 tone po hektaru. Na njegove prinose ponosni su svi u vranjskoj poljoprivredno savetodavnoj i stručnoj službi, a posebno stručnjak, Nada lazović Đoković koja mu je tokom uzgoja ove poljoprivredne biljke, dala mnogo stručnih saveta.

Prezadovoljni prinosima spelte


U savetodavnoj službi ističu da je krupnik (Tritacium spelta L.) heksaploidna, gajena, plevičasta forma pšenice sa lomljivim vretenom klasa. Od obične pšenice, krupnik se razlikuje po tankim visokim stablima, sklonim poleganju i visokoj energiji bokorenja. Pri žetvi njen klas raspada se na klasiće u kojima se nalaze najčešće dva, a ponekad i tri zrna. Zrno ostaje čvrsto obavijeno plevama i plevicama, (kod neselekcionih populacija krupnika one se teško uklanjaju) pa je takav plevičasti plod nepodesan za korišćenje u ishrani ljudi dok se zrno mašinski ne oljušti. Udeo ovih plevičastih omotača u ukupnoj masi plodova je 25% do 35%. Morfološki krupnik veoma je robusna biljka, koja je tolerantna na nepovoljne uslove spoljne sredine, nego obična pšenica, ali je ustanovljena manja otpornost na sušu.

"Najpodesnija je jednofazna žetva univerzalnim kombajnima (adaptiranim za prava žita) kada su biljke na prelazu iz voštane u punu zrelost. Zrna se odvajaju od pleva specijalnim mašinama tzv. ljuštilicama. Zakonski dozvoljena vlažnost zrna je 14% i ukoliko je veća od 15%, suši se prirodnim putem ili u sušarama. Zrna posle žetve ostaju čvrsto obavijena plevama i plevicama. Zrno spelte pre meljave neophodno je oljuštiti. Ljuštenje se obavlja mehanizovano u specijalnim ljuštilicama sa glatkim kamenom koji polira opnu kako bi se razdvojila ljuska od zrna, posle čega sledi meljava na kvarcnom kamenu", objašnjava Lazović Đoković

Spelta ima lekovito svojstvo

Prema njenim rečima, dalji postupak zavisi od tipa brašna koji se želi dobiti. Potrošnja proizvoda od zrna ovog žita u ishrani ljudi konstantno se povećava. Hranljiva vrednost  zrna, ogleda se u visokom sadržaju ukupnih proteina (i do 19%) sa većim sadržajem esencijalnih aminokiselina, sadrži dosta prehrambenih vlakana, vitamina B kompleksa, mukopolisaharida, koji stimulišu imunološki sistem organizma, većim sadržajem ulja i mineralnih soli. Zrno krupnika ima visok sadržaj glutena i od njegovog brašna uspešno se spravlja većina peciva. Zahvaljujući visokoj hranljivosti brašno krupnika koristi se kao poboljšivač kvaliteta i ukusa pšeničnog hleba i drugih hlebno - pekarskih proizvoda.

Optimalni rok za uzgoj spelte

Krupnik je alternativa hlebnoj pšenici za pravljenje hleba, zatim ječmu i ovsu u ishrani domaćih životinja i ječmu za pravljenje piva. Najčešća upotreba krupnika je kao zamena za pšenično brašno kod spravljanja hleba, pasti, kolača, krekera, muslija za doručak, pogačica, palačinki, vafla i drugo. Posebno je karakteristična poslastica tzv. zeleni kavijar, koji se spravlja od požnjevenih zrna u fazi mlečne zrelosti i osušenih na crvenom uglju. Zrno ovog žita lako je svarljivo, tako da se preporučuje za ishranu bolesnih i rekonvalescenata, zatim za ishranu dece i starijih osoba. Pored velike nutritivne vrednosti treba istaći i lekovite osobine zrna i cele biljke.

U Pčinjskom okrugu spelta može da se gaji na nadmorskim visinama većim od 800 metara. Prinosi zrna manji su nego kod obične pšenice, ali variranja su u izmenjenim uslovima spoljne sredine manje izraženi. Postoje ozime i prolećne forme. Jedina kod nas priznata sorta je Nirvana stvorena na Institutu za ratarstvo i povrtarstvo, u Novom Sadu.


Autorka

Gordana Nastić

Više [+]

Dugogodišnja novinarka koja je zanat pekla na tekstovima iz oblasti poljoprivrede. U potrazi za novim temama rado obilazi poljoprivredna gazdinstva, ustanove, polja, voćnjake, sajmove.