Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Spelta
  • 30.09.2023. 12:00
  • Sremski okrug, Vojvodina, Jarak

Po čemu se razlikuje od ostalih žitarica i koje su prednosti spelte?

Spelta sadrži drugačiji gluten od pšenice, ima dosta vitamina iz B grupe, korisnih vlakana, aminokiselina, a ima i veći sadržaj minerala.

Po čemu se razlikuje od ostalih žitarica i koje su prednosti spelte?
Foto: Gojko Simovljević
  • 918
  • 64
  • 0

U sremskom selu Jarak, sa leve obale Save, između Rume i Šapca, stočar Gojko Simovljević je odlučio prošle godine po prvi put da poseje speltu na jednoj manjoj, "oglednoj" površini od 15 ari. Njegov eksperiment je ispao uspešan pa je odlučio da će je od sada sejati svake godine, ali na malo većoj površini jer je ova kultura, kako kaže, interesantna za gajenje zbog njene bujne mase.

Svu ratarsku kulturu koju proizvede, pojede mu stoka, pa mu je u planu da speltu uzgaja za senažu. Njegova priča sa ovom biljkom je počela tako što je na novosadskom Institu za ratarstvo i povrtarstvo prošle godine kupio seme, sorte nirvana. 

Setva spelte

Setvena norma spelte je, kako kaže, slična kao i kod nekih sorti pšenice - oko 300 kg/ha.

"Malo je nezgodna za setvu zato što kombajn ne može da skine ljusku, pa ostane u plevici i bude po tri zrna u jednom klasiću. Zato mora da se vodi računa prilikom setve da se sejalica tačno podesi. Ja radim tako što kada prođem dve mašine, vidim koliko se potrošilo semena, pa nekako ocenim", kaže naš sagovornik i dodaje da podesi tako da seje otprilike oko 200 kg po jutru.

Setva nezahtevne spelte - kada je obaviti?

Ali, navodi da kada nikne - nikne bolje nego pšenica. Čim ljuska dobije malo kiše, ona usvoji vlagu pa joj to povećava klijavost.

"Niče dobro i već do zime postigne dobru gustinu. Zimu dobro podnosi, a u proleće krene jako dobro. Ja nisam bacao nikakvo veštačko đubrivo, zato što sam posejao na malom parčetu zemlje na kojoj je ranijih godina đubreno stajnjakom, jer sam prethodno tu sejao grašak, grahoricu, sudansku travu i zato što mi treba za stoku", kaže Simovljević i dodaje da je dobra strana ove kulture što ne oboleva ni od kakve bolesti. Pored te parcele njegov brat je imao ječam i samo malo je na uvratinama spelta dobila rđe, ali, kako Simovljević kaže, ništa strašno, s obzirom koliko je kiše bilo proletos.

Dostigla je visinu oko metar i po

"Nisam je tretirao ni sa kakvim zaštitama protiv bolesti, prskao sam je sa nekim organskim preparatima, aminokiselinama, huminskim kiselinama i slično. Ona je zbog tih silnih kiša veoma narasla, bila je oko 1,5 metara visine i bilo je jako puno slame", kaže naš sagovornik dodajući da je otporna i na poleganje, jer se dosta dobro držala protiv silnih kiša, vetrova i drugih nepogoda.

Kasno sazreva i nije zahtevna

Spelta sazreva 10-ak dana posle pšenice, ili bar od nekih uobičajnih sorti. Sazreva otprilike kada i ovas i tritikale, čak i koji dan kasnije.

"Ulaganja u nju nisu velika. Zahteva jako malo đubriva, a mislim da ne bi ni valjalo kada bi se bacila neka veća količina, jer bi puno izrasla i onda bi moralo da se uzimaju hormoni rasta, da joj ograniče rast, ako bi se ciljao neki veći prinos", kaže Simovljević i dodaje da su ulaganja manja nego za pšenicu.

Spelta: Važna žitarica koja se ponovo vraća kroz organski uzgoj

"Žetva se obavlja redovno, samo kada bi se doboš na kombajnu stisnuo maksimalno koliko može, možda bi poneko zrno bilo zdrobljeno, ali u principu nju kombajn ne može da oljušti, ona ostane u ljusci", kaže naš sagovornik dodajući da kasnije, da bi se dobilo čisto zrno, potrebno je imati ljuštilicu, uz pomoć koje se skida plevica koja štiti speltu od insekata i bolesti.

Kakvi su prinosi?

Na svojih 15 ari, Simovljević je imao prinos oko 600 kilograma. Navodi da je zadovoljan, da nije kao kod pšenice, ali i da nije daleko.

"Za ovu godinu je sasvim zadovoljavajuće. Na jednom delu parcele mi je još bila malo niža i ređa, ali i kasno sam posejao - sredinom novembra", kaže ovaj stočar dodajući da može da se računa da rađa tri do 3,5 tona po jutru maksimalno.

Dobra za stoku, ali i za čoveka

Zrno spelte je skuplje od pšenice, ali je Simovljeviću posebno dragocena kako kaže, jer je dobra za ishranu stoke. 

"Ova biljka ima do 18 odsto proteina, aminokiselina kojih nema u drugim žitaricama, tetrofana, nešto malo treonina, a čak ima i lizina što je retko u žitaricama. Zarada na ovoj kulturi bi bila još veća kada bi se proizvodio finalni proizvod, kao što je brašno, pahuljice od spelte i slično. I pekari je sve više traže, jer sa stavljanjem određenog procenta spelte u hleb i peciva, nisu potrebni aditivi, pošto već u sebi ima neke prirodne enzime koji je prate već hiljadama godina", kaže ovaj stočar dodajući kako je ova biljka preteča pšenice.

Bogata je vitaminima iz B grupe, aminokiselinama i mineralima

Spelta sadrži gluten, koji se lakše vari nego onaj iz pšenice, pa je, kako Simovljević kaže, lakše podnose ljudi koji boluju od celijakije. Takođe, sadrži dosta vitamina iz B grupe, korisnih vlakana, aminokiselina, a ima i veći sadržaj minerala, kao što su mangan, bakar, cink, moliblen, magnezijum i drugi.

"Kad se priprema senaža, ljudi najviše seju raž, ali problem kod te kulture je što možeš da radiš senažu samo dok ona ne istera klas, jer je bodljikav i ako se nađe u hrani krave će da kašlju i slično. Spelta raste jako visoko, i do polovine maja dostigne visinu i do 120 cm, pa može da se dobije i do 25 tona zelene mase po hektaru. Onda kada se uradi senaža, ima još vremena da se poseje i drugi usev, i to sve bez zalivanja - na suvo", kaže naš sagovornik.

Simovljević navodi da kada bi se sejala smeša spelte i ovasa koji nema bodljikav klas, onda bi moglo da istera klas i da se čak pusti do mlečnog voštanog zrenja. Tada bi u senaži bilo mnogo više skroba i šećera i bila bi bolja fermentacija - po hranljivosti bi bila kao silaža kukuruza, a iz zelene mase bi se zadržao solidan procenat proteina.

"Ko se ovim bavi, zna koliko je kabasta hrana dragocena za stoku, puno je važnija od koncentrata. Kada se spelta skine, mogu još da se poseju neki raniji kukuruzi, rane sorte soje, suncokreta i slično", naveo je Simovljević i dodao da on od stoke ne odustaje. I sin mu je apsolvent stočarstva i u planu im je samo poboljšavanje i osavremenjavanje proizvodnje.


Tagovi

Jarak Proizvodnja Spelte Gojko Simovljević Spelta za senažu Setva spelte Prinos spelte Ljuštilica Spelta za stoku Stočna hrana


Autor

Đorđe Lalić

Više [+]

Zaljubljenik u poljoprivrednu mehanizaciju i pionir agrarnog novinarstva

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Meštani sela Kačulica, Žaočani i Mršinci osnovali udruženje "Ljubav na seoski način" čija je svrha najpre humanitarni rad. O tome čime se tačno bave i koje manifestacije organizuju čitajte uskoro na Agroklub-u!