Pojava simptoma je lokalnog karaktera. Jedna parcela može biti jako zaražena, a parcela pored nje može biti bez simptoma.
Na području delovanja RC Sombor, na lokalitetu Stapar, u usevu pšenice registrovano je prisustvo biljaka sa simptomima virusa patuljavosti pšenice, što je laboratorijskom analizom i potvrđeno, prenosi Prognozno-izveštajna služba zaštite bilja.
Pregledom parcele pod pšenicom tokom maja meseca uočeni su simptomi na biljkama u vidu patuljastog rasta, nakostrešenog izgleda listova, pojačanog bokorenja, pojave žute do ljubičaste boje na listovima, a na pojedinim biljkama nije došlo do formiranja klasa. U kasnijim pregledima tokom juna meseca na parceli je registrovano propadanje celih biljaka. Labaratorijskim analizama je utvrđeno da se radi o virusu patuljavosti pšenice.
Virus patuljavosti pšenice prenosi cikada Psammotettix alineus. Aktivnosti ove štetočine pogoduju topla i suva jesen. U proleće cikade se sa pšenice sele na korovske biljke i samonikle biljke pšenice gde nastavljaju sa ishranom. U jesen se vraćaju na novoposejane useve pšenice i infestirane cikade prenose virus na iznikle biljke.
Simptomi zaraze tim virusom se mogu pojaviti u toku jeseni ili u toku proleća. U jesen se simptomi zaraze na biljkama najčešće javljaju u usevima pšenice iz ranih rokova setve, kada se vizuelno teško mogu uočiti pored simptoma koje izazivaju abiotički faktori poput nedostatka hraniva, ostataka herbicida u zemljištu i drugo. Najčešće se simptomi jesenje zaraze primećuju tek na proleće, najranije u martu mesecu u vidu propadanja bokora i zaostajanja biljaka u porastu.
Pojava simptoma je lokalnog karaktera. Jedna parcela može biti jako zaražena, a parcela pored nje može biti bez simptoma ili sa simptomoma na pojedinačnim biljkama. Širenje bolesti počinje od ivičnih delova parcele koji se graniče sa površinama zakorovljenim samoniklim žitima i korovima iz familije trava (Lolium spp. i druge) koji predstavlaju rezervoare virusa. Na našem regionu su samonikla strna žita najvažniji izvor zaraze jer se više od 90 odsto strništa ne obrađuje do kasne jeseni.
Mere kontrole virusa patuljavosti pšenice podrazumevaju:
Kvalitet takođe ove godine predstavlja problem, a u Srednjobanatskom okrugu situacija sa pšenicom je dosta različita, ističu stručnjaci u Poljoprivrednoj stručnoj službi Zrenjanin. Hlebno zrno je odbacilo zimski potencijal, svela se sa svojih četiri, pet sekundarnih stabala na dva, što je uslovilo pad prinosa.
Rast cene đubriva uticao je kod pojedinih poljoprivrednih proizvođača na planove, među kojima je bila prihrana, a koja je izostala, a samim tim i prinos.
Ukoliko je pšenica imala bolju kondiciju i imunitet, zdrav usev je bolje podneo sušu, napominju stručnjaci. Hektolitar je različit od sorte i lokaliteta.
Izvori
Tagovi
Autor