Pretraživanje tekstova
Udruženje "Pančevački Ratari", asocijacija "Agrarni forum" iz Pančeva i udruženje "Građanska neposlušnost" iz Dolova traže da se uvedu zaštitne - garantovane otkupne cene za robne rezerve, slobodan izvoz žitarica i 200 evra podsticaja po hektaru.
Udruženje "Pančevački Ratari", asocijacija "Agrarni forum" iz Pančeva i udruženje "Građanska neposlušnost" iz Dolova uputili su saopštenje u kom navode da podržavaju protest poljoprivrednika iz Stiga i traže od države, odnosno nadležnih da ih prime na razgovor.
Zahtevaju da država:
- otkupna cena pšenice ovogodišnjeg roda mora biti najmanje 50 dinara kilogram jer su imputi porasli za 20 - 300 odsto i time znatno poskupeli proizvodne troškove (cena koštanja je značajno veća);
U svom saopštenju još ističu da "ovaj štetočinski režim, koji zastupa državu sada ima priliku da za obezbeđenje Državnih robnih rezervi otkupi najmanje 200.000 tona pšenice ovogodišnjeg roda, odnosno 10 odsto roda pšenice", pošto predviđaju da će ovogodišnji rod pšenice biti oko dva miliona tona.
"Pošto ovu lekciju je vrh naše države propustio na predavanjima - možda i zato što imamo nestručnog ministra poljoprivrede koji čak nema ni sopstveni Savet, kao njegovi prethodnici, i nema nikakvu komunikaciju sa udruženjima i asocijacijama poljoprivrednika - proizvođača, a ne raznoraznih trgovaca i 'mutivoda' koji se lažno predstavljaju", navode i smatraju da ovakav čovek "ne bi smeo u budućnosti da vodi našu poljoprivredu i treba da bude smenjen sa položaja, kad već nije podneo ostavku posle brojnih javno izrečenih laži i prevara koje su naveli u proglasu 2018 godine".
Tagovi
Ratari Južni Banat Zagarantovane cene Cena pšenice Subvencije po hektaru Ministar poljoprivrede Zabrana izvoza Robne rezerve
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
A Horvath
pre 3 godine
Nemoze im niko nista.!
Cvetanovic Marjan
pre 3 godine
Ма не требају нам субвенције, само немој да се понашају фашистички. Ја имам робу коју ценим 50дин по кг, ти ако не желиш да купиш зашто ми браниш да ја своју робу продам коме год хоћу, ако је ти не желиш? Хајде да видимо ко све стоји иза зараде за семе, ђубриво па ћемо знати зашто је нешто отишло 50, 100 или 300% више. Пољопривредници продају дедовину или имају проблем са извршитељима да би исплатили кредите а они су све богатији. Плате су им око 1.000е а за један мандат од четири година стекну некретнину од 200.000е, како?