Ratari koji će uskoro svoje parcele zasejati suncokretom svesni su činjenice da će ovo biti veoma skupa setva i proizvodnja obzirom da je poskupeo repromaterijal, cena nafte je visoka, a rezultati uvek neizvesni.
Suncokret je jedna od najznačajnijih uljarica u našaoj zemlji, najbolje rađa na plodnim i dubokim zemljištima, ali uz veće količine đubriva i adekvatne agrotehničke mere može dati dobre rezultate i na lošijim zemljištima. Ratari dobro znaju da se suncokret gaji u plodoredu, ne podnosi monokulturu, a na istu parcelu ne bi smeo da se seje pre nego što prođe najmanje pet godina, a najbolji predusevi su mu pšenica i kukuruz. Dobar je predusev za sve kulture obzirom da se rano skida i ostavlja nezakorovljeno zemljište.
Stručnjaci savetuju da pre početka osnovne obrade treba uraditi analizu zemljišta, a na osnovu toga obaviti đubrenje i jesenje oranje. Ovo je usev koji ima veliku vegetativnu masu i zato traži dosta vode koja mu je najpotrebnija tokom oblikovanja glavica i nalivanja semena.
Za setvu suncokreta ovih dana sprema se Nikola Crnobarac, ratar iz Sremske Kamenice. Od deset hektara oranica koliko obrađuje na dva će zasejati suncokret, a na ostatku soju i kukuruz. Toliko je sejao i prošle godine, rodom i kvalitetom je bio zadovoljan, na jednom jutru bilo je oko dve tone. Plod ne prodaju obzirom da sami cede ulje.
"Nakon skidanja pšenice i kukuruza na parceli sam odmah obavio jesenju prihranu zemljišta sa 100 kg MAP-a po jutru, uzorao sam na dubini od 25 cm, dok ću tokom predsetvene pripreme upotrebiti još i azotno đubrivo", napominje Crnobarac.
Stručnjaci kažu da je predsetvenu pripremu najbolje obaviti setvospremačem i drljačom kada je optimalna vlažnost zemljišta, a setva se obavlja pneumatskm sejalicama.
Setvu je najbolje obaviti kada se temperatura zemljišta na dubini setve kreće oko osam do 10 stepeni, najčešće krajem marta i početkom aprila, dubina setve je oko pet centimetara, preporučeno rastojanje biljke u redovima je 20 do 30 cm dok je optimalno rastojanje između dva reda 70 cm kako bi se postigla gustina setve sa 50 do 60 hiljada biljaka po hektaru.
"Za jedan hektar obično mi treba tri kilograma semena. Odmah nakon setve, a pre nicanja uradim hemijski tretiram parcele kako bi usev zaštitio od korova, a kasnije obavezno odradim i međuredno kultivisanje. U zavisnosti od vremenskih uslova i češćih kiša može doći do pojave bolesti pa u tom periodu vodim računa, obilazim parcelu i blagovremeno obavim i zaštitni tretman hemijskim preparatima", kaže naš sagovornik i dodaje da će ova godina za poljoprivrednike biti veoma teška, setva će biti mnogo skuplja u odnosu na predhodnu, nafta je značajno poskupela, kao i UREA čija se cena kreće oko 120 dinara, a zemlja se posejati mora.
Eva Zelenka iz Čonoplje ispričala nam je sličnu priču. Kaže da se i njena porodica priprema za predstojeću setvu suncokreta. Oni seju konzumni suncokret, pogodan za ljudsku ishranu i ljuštenje koji se nakon žetve selektira, a može da se jede kao sirov ili pečen, kao omiljena grickalica.
Za poljoprivrednike 179 dinara dizel, nema više izvoza ulja, brašna i glavnih žitarica
Ovog proleća smanjiće površine i posejati oko deset jutara, a jedini razlog za smanjenje proizvodnje je što je ovaj suncokret teško prodati. Kako ona napominje potražnja na našem tržištu je smanjena zbog uvoza. Nakon kombajniranja suncokret obavezno selektiraju zatim pakuju u vreće i čuvaju do prodaje kada ga plasiraju bilo sirov ili pečen upakovan u male vrećice.
"Naša porodica ima svoju pržionu te semenke suncokreta pečemo na temperature od oko 140 stepeni, dvadesetak minuta, a posle ga pakujemo i prodajemo. Imamo crni i šareni koji je jeftiniji zato što ima slabiju potražnju", rekla nam je naša sagovornica uz konstataciju da je ovog proleća repromaterijal poskupeo kao i nafta, te sve proizvođače očekuju veliki izdaci na samom startu proizvodnje.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorka
Borivoje Joksimović
pre 3 godine
Imali negde da se kupi seme koje nije tretirano?