Otapanje snega, suvišna vlaga, prerasle biljke i niža temperatura pogoduju pojavi oboljenja.
Snežna plesan je oboljenje koje se javlja na žitaricama, ali i na travnjacima. Od žitarica se najčešće javlja na pšenici, ječmu i najznačajnija je bolest ozime raži. Pojavi pogoduje dugotrajan snežni pokrivač koji sprečava disanje biljaka, ali i ovakvo vreme kada se sneg topi, velika je vlažnost zemljišta i vazduha.
Uzrokuju je gljivice iz roda Fusarium, najčešća je Microdochium nivale, koje mogu rasti na nižim temperaturama. Njihovo suzbijanje otežava to što se mogu pojaviti pojedinačno, ali i združeno. U Evropi je bolest veoma raširena i javlja se svake godine u različitom obimu.
Prvi znaci oboljenja mogu se na žitaricama pojaviti već u proleće. Na listovima se pojavljuju pege. Međutim, najviše se simptomi uočavaju u vreme otapanja snega. Uginule biljke leže na površini zemlje, a prekrivene su micelijama beličaste boje. Belo-ružičaste mrlje se javljaju u vidu ostrva koja se međusobno spajaju. Kod jakog napada uočava se izumiranje čvora bokorenja, korena i cele biljke.
U letnjem periodu se u podnožju preživjelih i na ostacima uginulih razvijaju periteciji (plodno telo) sa askosporama. Tokom dana kada su padavine i temperatura niža, one se oslobađaju i inficiraju gornje listove na kojima se pojavljuje nekroza. Zahvaćeni mogu biti stabljika i lisni rukavac, ali i klas. Gljivica prezimljava na semenu ili biljnim ostacima.
Kada su u pitanju travnate površine najviše se javlja na travama koje imaju široke i nežne listove poput vrsta iz rodova Poa (vlasnjače), Lolium (ljuljevi) i Agrostis (rosulje) i divlje forme žitarica. Veoma je otporna crvena vlasulja.
Karakteristično je da se bolest pojavljuje na slabim i preraslim biljkama, izražena je pojava na zbijenom i vlažnom zemljištu. Na usevu i travnjaku se pojavljuju ostrva malih dimenzija koja se zatim šire. U povoljnim uslovima cela površina može biti zaražena, a tome doprinosi kišovito vreme ili dugotrajno topljenje snega, kisela pH reakcija, višak azotnih đubriva.
Najbolji način da zaštitimo žitarice i travnjake su preventivne mere. Infekcija se sprečava setvom tretiranog semena, na zemljište dobrih vodno-vazdušnih karakteristika gde nema zadržavanja vode, pravilna ishrana tokom jeseni i pravovremenim fungicidnim tretmanima.
Izbor lokacije, izbor otpornih sorti, setva zdravog i tretiranog semena i pravilna ishrana su ključni faktori. Dobrim odabirom termina setve može se uticati da ne dođe do prerastanja biljka, jer su onda podložnije infekciji. Smanjuje se primena azotnih, a povećava fosfornih đubriva. Azotna đubriva se primenjuju na proleće kako bi se pospešio rast.
Trave se pre zime kose na visinu od 10 do 15 cm, najviše do 20 cm. S travnjaka se uklanja opalo lišće.
Tagovi
Autorka