Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Posle žetve
  • 15.07.2019. 14:00

Šta treba uraditi na njivi nakon žetve pšenice?

Ovogodišnja žetva pšenice je na samom kraju. Treba se polako okretati novoj sezoni. Tim povodom profesor posebnog ratarstva na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, dr Miroslav Malešević govori šta treba uraditi kako bi dogodine prinos bio viši, kvalitet bolji bez obzira koja kultura će se zasejati na parceli koja je bila pod pšenicom.

Foto: Depositphotos/fotokostic
  • 2.589
  • 168
  • 0

Ovogodišnja žetva pšenice je na samom kraju, a još na početku je bilo jasno da će rod, a pogotovo kvalitet hlebnog zrna, biti ispod proseka. Padavina je bilo previše, samim tim i korova, nekoliko dana tropskih temperatura koje su se javile tokom juna skratile su period nalivanja zrna, što je prouzrokovalo nizak hektolitar.

Ostali parametri kvaliteta su zadovoljavajući, ali, "više sile" na koje ratari nisu mogli da utiču stvorile su nešto slabiju sezonu za pšenicu. Kako "za prosutim mlekom ne vredi plakati", treba se polako okretati novoj sezoni i videti šta se može uraditi kako bi dogodine prinos bio viši, a kvalitet bolji, bez obzira koja kultura će se zasejati na parceli koja je bila pod pšenicom.

Prve količine pšenice Direkciji: Ponuđeno 17.000 tona

Posle skidanja pšenice - ljuštenje ili taniranje parcele

Šta konkretno treba uraditi, poljoprivrednike je posavetovao profesor posebnog ratarstva na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, dr Miroslav Malešević.

Prva stvar koju kako je rekao posle skidanja pšenice odmah treba uraditi je ljuštenje ili taniranje parcele, čime se postiže prekid gubitka vode koja se nalazi u zemljištu. Time se čuvaju i nove količine padavina koje će doći u narednom periodu. "To može da stvori dragocene zalihe koje će dobro doći za setvu uljane repice ili nekog drugog useva. Prošle sezone ta mera je često izostajala. Posle žetve malo ko je zalazio u njive i naravno, kada je nastupila jesenja suša, kasnilo je nicanje i sve je u startu krenulo loše. Takođe, tom merom će se delom suzbiti i korovi kojih je ove sezone, zbog obilnih padavina, bilo previše, te će se ovim merama poboljšati uslovi za jesenju setvu, te prolećnu negu useva," kaže dr Malešević.

Obavezna kontrola zemljišta

Naš sagovornik upozorava da neki ratari zanemaruju kontrolu plodnosti zemljišta, a da se to naprosto mora obratiti pažnja. Prilika da se to uradi je, između ostalih, upravo nakon žetve pšenice, ako to do sada nisu uradili.

"Treba da se uzmu uzorci zemljišta i pošalju na analizu. Kontrole zemljišta nisu skupe, delom su subvencionisane, kao što je to slučaj u Vojvodini. Kada rezultati stignu, dobija se jasna slika o tome koja hraniva i u kojoj količini treba unositi u zemljište. Odavno je poznato da na mnogim parcelama nedostaje fosfora, ali treba novca da bi se dugoročno investiralo u kvalitet zemljišta. No, u svakom slučaju ima prostora da se poboljšta tehnologija obrade zemlje, čime bi se smanjila zavisnost od klimatskih faktora," smatra naš sagovornik.

Direkcija za robne rezerve kupuje pšenicu!

Ko ne skuplja slamu, treba da unese ureu

Naravno, kada je u pitanju spaljivanje žetvenih ostataka, dr Malešević ne ostavlja bilo kakvu dilemu: "To ni u kom slučaju. Ko ne skuplja slamu, ne balira je i ne nosi već ona ostaje na parceli, treba da unese ureu, oko 100 kilograma po hektaru, kako bi se ta slama brže razgradila i na taj način postala deo organske materije zemljišta."

Sa druge strane, time se kako kaže povećava i vodni kapacitet zemljišta, samim tim i njegova plodnost. "Iskreno, ne verujem da bilo koji iole ozbiljan ratar na ovim prostorima i dalje pribegava spaljivanju strnjišta. Pa neko to i dalje radi na jesen s kukuruzovinom, ali iskreno se nadam da je kod ogromne većine sazrela svest da se na taj način smanjuje plodnost zermljišta jer se uništavaju korisni mikroorganizmi," rekao je dr Malešević.

Vojvodina ima potencijal da proizvodi visokokvalitetnu pšenicu

Po mišljenju ovog stručnjaka, Vojvodina je region koji ima potencijal da proizvodi visokokvalitetnu pšenicu koja bi imala i izvozni potencijal, ali da bi se ona proizvela postoji nekoliko preduslova.

Za početak, treba odabrati kvalitetan sortiment. Postoje pozitivni trendovi i kod mlinsko - pekarske industrije da forsiraju sorte boljeg kvaliteta, a da se sorte koje imaju niži sadržaj proteina polako istiskuju. "To je dobar znak, ali nedostaju stimulativne mere od strane nadležnih institucija. Takođe, u pitanju je i upotreba deklarisanog semena. Opasan je trend u kom se gubi interes za pravo, deklarisano seme, i to može mnogo da košta u budućnosti," smatra dr Miroslav Malešević.  


Povezana biljna vrsta

Pšenica

Pšenica

Sinonim: - | Engleski naziv: Winter wheat | Latinski naziv: Triticum aestivum (L) em. Fiori et Paol.

Pšenica se koristi u mlinarstvu, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Najznačajniji je ratarski usev, a njome je zasejana ¼ obradivih površina na svetu. Pšenični hleb osnovna... Više [+]

Tagovi

Žetva pšenice Pšenica Taniranje parcele Sorte pšenice Miroslav Malešević


Autor

Dušan Knežić

Više [+]

Poljoprivrednji inženjer, novinar i lovac. Novinarstvom se bavi od 2002. godine. Moto kojim se vodi je "Usuditi se, to je cena napretka".

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Poljoprivrednici u Vojvodini ostali su bez subvencija za gorivo za prolećnu setvu zbog nemarnog i nestručnog upravljanja u informacionom sistemu Ministarstva poljoprivrede e-agrar, saopštila je politička organizaacija Akcija progresivne Voj... Više [+]