Pretraživanje tekstova
Voluharice su se u polju pšenice pojavile jesenas, ali zahvaljujući pticama, njihov se broj smanjio do te mere da više ne uzrokuju značajne štete mađarskom poljoprivredniku.
Poljoprivrednik Imre Fater svoja je polja koja se nalaze u Velikoj mađarskoj niziji od glodara odbranio uz pomoć grabljivica. Ovaj zaljubljenik u ptice objavio je na svom Fejsbuk profilu kako je njegova biološka zaštita u ozimoj pšenici uspela.
"Metodu preporučujem svim poljoprivrednicima, ne samo u ozimoj pšenici. Dnevne i noćne ptice grabljivice koncentrisane su na mestima gde ima puno glodara. Postavljanjem tri do četiri T-postolja po hektaru ćete ih privući u polje", poručio je on otkrivši da je na svojih osam hektara jesenas postavio 30 takvih postolja.
Kaže kako je na njima vidljivo blato što znači da su tamo stajale grabljivice. Njihovu pristunost pokazuje i izmet te gvalice nerazgrađenih delova plena koje izbacuju sove.
Kaže da je u blizini i lisičja jazbina što je takođe doprinelo smanjenju populacije voluharica.
One su se u velikom broju pojavile jesenas, ali zahvaljujući pticama, njihov se broj smanjio do te mere da više ne uzrokuju značajne štete. Od grabljivica su najivše prisutne sove ušare, škanjci, vetruške i sivi ćukovi, piše Agroinform.
Ovaj ratar koji je 30 godina radio u Mađarskom društvu za ornitologiju i zaštitu prirode, preporučuje svojim kolegama poljoprivrednicima da prvo promotre polje i nebo iznad njega te otkriju iznad kojih površina ptice grabljivice najviše lete. On preporučuje tri do četiri postolja po hektaru, ali tako da ih se rasporedi na odgovarajući način.
Tagovi
Privlačenje ptica Ptice grabljivice Voluharice Biološka metoda Glodari na polju Zaštita od glodara T-postolje
Autorka
Više [+]
Hobi baštovanka s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
pre 1 nedelju
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.