Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Tržište žitarica i uljarica
  • 10.10.2020. 16:00

Žarko Galetin: Pandemija menja tržište - svet gomila zalihe kukuruza, soje i suncokreta

Neizvesnost oko razmere i dužine trajanja krize uzrokovane širenjem virusa korona i ove zemlje naterala je da promene politiku zaliha u sopstvenim bilansima i znatno podižu nivo svojih zaliha koje bi se najadekvatnije mogle nazvati zalihama sigurnosti.

Foto: Bigstock/GolubSergei
  • 2.432
  • 278
  • 0

Da mi je pre samo tri ili četiri godine poverena mogućnost da odgovorim na pitanje o perspektivama tržišta primarnih ratarskih kultura imao bih relativno lak posao, početak je odgovora agrarnog analitičara Žarka Galetina na molbu za intervju u kojem bi za Agroklub analizirali tržišnu poziciju najvažnijih ratarskih useva kukuruza, soje i suncokreta. U svom originalnom maniru, nastavio je… 

Zašto? Vrlo jednostavno - nalazimo se u periodu kada je žetva žitarica, uljarica i ostalih ratarski kultura ili završena ili pri samom kraju na severnoj hemisferi koja je pretežno, čak znatno većinski svetski proizvođač ovih roba što nam daje jednu relativno jasnu sliku o svetskim bilansima, a onda bismo na osnovu tog saznanja uz rizik male greške mogli da procenimo kako bi se cenovna linija kretala tokom ekonomske godine.

Ti cenovni trendovi imaju svoja uglavnom predvidiva sezonska kolebanja, pa tako, izuzev ako se ne dese neke incidentne situacije, mogli bismo da damo neku prognozu uz, kako sam već naveo, rizik minimalne greške.

Šta se u međuvremenu promenilo?

Danas ne možemo samo na osnovu tih tržišnih parametara da damo tako preciznu procenu. Pre svega princip slobodne trgovine među državama ozbiljno je ugrožen međusobnim trgovinskim blokadama, snakcijama, ograničenjima i tako dalje. Naravno da je najočigledniji i po značaju najuticajniji onaj između SAD i Kine. Nije to jedini međudržavni trgovinski rat, vode ga i mnoge druge zemlje na bilateralnom nivou, a kada se sve zajedno sabere, dobijamo jedan ozbiljno ugrožen svetski trgovinski poredak.

Amerika u Kinu isporučila rekordne količine kukuruza

Svetska trgovinska organizacija je uglavnom nemi posmatrač sopstvenog urušavanja usled nemoći da takve međusobne sporove reši. Naravno, ti su sporovi pre svega motivisani političkim razlozima, pa sa punim pravom možemo konstatovati da svetski trgovinski sistem veoma zavisi od političke moći pojedinih zemalja. 

Promena politike zaliha

Kako koronavirus utiče na tržište žitarica i uljarica?

Razmere ove rastuće opasnosti po zdravlje čovečanstva, toliko su velike da je ova okolnost veoma snažno uticala na pad ekonomije na globalnom nivou, što opet neposredno utiče pre svega na pad finsnaijskih kapaciteta tražnje velikih svetskih uvoznika hrane, što je u početku najpre za neposrednu posledicu imalo pad tražnje. Da bi situacija bila kompletno zakompilkovana, te iste zemlje uvoznice, suočavajući se sa problemom zatvaranja sopstvenih prehrambenih bilansa, kao drugu reakciju imaju vrlo agresivan nastup u kupovini prehrambenih proizvoda, čak i znatno više od uobičajenog nivoa zaliha. 

Šta se dešava na drugoj strani tržišne vage, dakle sa ponudom, odnosno izvoznicima. Ni oni ne sede skrštenih ruku. Neizvesnost oko razmere i dužine trajanja ove krize i ove zemlje naterala je da promene politiku zaliha u sopstvenim bilansima i znatno podižu nivo svojih zaliha koje bi se najadekvatnije mogle nazvati zalihama sigurnosti. Prvi korak u tom pravcu povukla je Evropska unija koja je već deklarativno izašla sa novom politikom zaliha koje bi trebalo da budu znatno veće nego do sada. 

Kada sve to znamo šta možemo očekivati?

Sve u svemu jedna potpuno šizofrena situacija. Ipak, da pokušamo da "ubacimo u bubanj" sve ove faktore koji kreiraju tržišnu sliku i da pokušamo da predvidimo narednu tržišnu ekonomsku godinu. Ako pogledamo četiri najzastupljenije kulture, konstatovaćemo da pšenica, kukuruz i soja imaju istorijske maksimume u proizvodnji, dok je suncokret ostvario drugi najbolji proizvodni rezultat.

Rusija očekuje najveću žetvu pšenice dosad?

Predviđena potrošnja, međutim, na svetskom nivou je takođe u okvirima rekordnih vrednosti, pa je tako nivo zaliha kukuruza i soje na petogodišnjem minimumu, dok je suncokreta na istorijskom minimumu. Za razliku od pomenutih roba, nivo zaliha pšenice je na istorijskom maksimumu koji iznosi čak preko 40 odsto mereno odnosom zaliha prema potrošnji.

Dobru vest za poljoprivrednike doneo je - strah?!

Šta se dešava u Srbiji, kakve su proizvodne procene, kakve će biti cene, da li će paori najzad imati pozitivan finansijski bilans?

Dug period bez padavina tokom avgusta i septembra, znatno je uticao da proizvodni rezultati neće biti na nivou ranijih očekivanja. Pored već poznatog proizvodnog rezultata za pšenicu koji iznosi oko 2,7 miliona tona, očekuje se rod kukuruza od preko sedam mliona tona, soje oko 750.000 tona i suncokreta nešto preko 650.000 tona.

Kukuruz 2020: Godina neujednačenih prinosa, a prosečnog kvaliteta

Hektarski prinosi su osim kod suncokreta čiji prinos je ispod proseka, na nivou tek nešto malo većem od višegodišnjih proseka. Međutim, stiže dobra vest za poljoprivrednike sa tržišta. Najave protesta naših paora, brzo su utihnule kada su cene svih roba iz sektora primarnog agrara počele neočekivano brzo da rastu

Kako se desilo da u uslovima izuzetno stabilnih bilansa i dobre ponude i na svetskom i na domaćem tržištu imamo cene koje su znatno iznad nivoa prošlogodišnjih? Cena kukuruza je trenutno 17din/kg bez PDV, što je za 17,2 odsto više nego u istom periodu prošle godine, pšenica je 19,5 din/kg, što je za 10,8 odsto više nego pre godinu dana, dok je soja 43 din/kg odnosno 18,5 odsto više nego u istom periodu pre godinu dana. 

Najkraći odgovor na prethodnu dilemu leži u jednoj prostoj pojavi koja je zahvatila ceo svet. To je strah. Pandemija virusa korona potpuno je promenila percepciju tržišnih učesnika, a pre svega tražnje. 

Korona "donela pravdu" proizvođačima suncokreta

Čini se da je najviše iznenađenja bilo sa cenom suncokreta?

Kada smo već kod analize ove novonastale situacije na tržištu, interesantno je bilo posmatrati one učesnike koji su navikli da upravljaju tržištem koristeći svoj oligopolni položaj, a zanemarujući upravo te nove okolnosti. Radi se o suncokretu. Početna ponuda otkupljivača (jedne naše fabrike ulja), da otkupe suncokret po akontnoj ceni od 26,5 din/kg izazvala je pravu lavinu nezadovoljstva naših proizvođača suncokreta.

Sa ovogodišnjom cenom suncokreta, ratari ni "na nuli"

Ubrzo je ta ponuda korigovana na 29,5 din/kg. A šta se na kraju desilo? Tržište je dalo konačan odgovor - tržišna cena se zaustavila na nivou između 36 i 38,00 din/kg bez PDV!?

I na kraju uvek dođemo do digitrona. Šta on pokazuje?

Poštovani poljoprivrednici, ako ste ostvarili prosečan hektarski prinos koji je ove godine 4,5 t/ha za pšenicu, sedam t/ha za kukuruz, tri t/ha za soju ili 2,9 t/ha za suncokret i sve što ste za proizvodnju ovih kultura uložili ispod od 87.750 dinara za pšenicu, 119.000 dinara za kukuruz, 129.000 dinara za soju ili 104.000 dinara za suncokret, u ovom trenutku je vaša zarada. Ko je zaradio više ili manje, jasno je da zavisi od prinosa, odnosno od pravilne primene agrotehničkih mera. 

Definitivno, na bazi ovako izvedene računice gotovo da je jasno da naši paori neće imati problem sa takozvanim gubitkom "na supstanci". U prihodni deo kod pšenice treba uračunati i vrednost slame, kod kukuruza vrednost stabljike (kukuruzovine), a kod soje, sojine slame. Posle svih ovih matematičkih zahvata, utisak je da su proizvođači soje na najvećem dobitku. 


Tagovi

Ratarske kulture Prinosi Svetsko tržište Žarko Galetin Pandemija Virus korona Zalihe Cena


Autor

Đorđe Simović

Više [+]

Dugogodišnji agrarni novinar, objavljuje u štampanim i elektronskim medijima u zemlji i regionu. Nosilac više nagrada za agrarno novinarstvo. Moto: "Nemoj pa se ne boj."