Značaj primene mikrobioloških đubriva u očuvanju plodnosti zemljišta

Najpovoljniji uslovi za rad mikroorganizama u zemljištu su: ona neutralne reakcije (pH vrednost 6,50-7,20), dobre strukture, povoljnih vodno-vazdušnih svojstava (60-70% vode u porama) i zemljišta sa sadržajem organske materije, odnosno humusa, iznad 2%.

Prema pojašnjenju Milice Popadić, diplomiranog inženjera ratarstva i povrtarstva u Poljoprivrednoj savetodavnoj i stručnoj službi iz Loznice, zastupljenost mikroorganizama je sezonskog karaktera. "Njihova najveća brojnost i aktivnost je u proleće i ranu jesen, kada ima dovoljno vlage i kada su temperature 20-30ºC i to u zemljištu do 40 cm dubine, gde ima dovoljno kiseonika i organske materije. Mikroorganizmi imaju ključnu ulogu u mineralizaciji organskih jedinjenja, mobilizaciji teško rastvorljivih neorganskih jedinjenja, obezbeđuju biljke hranljivim materijama i učestvuju u formiranju prinosa gajenih biljaka," pojašnjava Popadić.

Uticaj pravilne obrade zemljišta na visinu prinosa

Agrotehničke mere koje omogućavaju sintezu humusa 

Kako dalje navodi agrotehničke mere koje omogućavaju sintezu humusa su pre svega zaoravanje žetvenih ostataka, primena stajnjaka, komposta, mikrobioloških đubriva, pravilna obrada zemljišta, popravka hemijskih svojstava zemljišta i plodored.

"Kako bi se umanjili negativni efekti intenzivne poljoprivredne proizvodnje primenjuju se mikroorganizmi koji bi delom mogli zameniti mineralna đubriva i pesticide. Čiste kulture mikroorganizama primenjuju se za proizvodnju đubriva, stimulatora rasta biljaka i preparata za zaštitu od bolesti i štetočina. Mikrobiološka đubriva sadrže odabrane kulture mikroorganizama koja se unose u zemljište kako bi se intenzivirali određeni procesi i povećao sadržaj pristupačnih hraniva," ističe Popadić.

Posle žetve pšenice, ječma, kukuruza, soje, suncokreta i drugih biljnih vrsta, kako je pojasnila mogu se koristiti preparati za razgradnju žetvenih ostataka jer u svim granama biljne proizvodnje posle ubiranja useva na parceli ostaju koren i nadzemni žetveni ostaci. Na gazdinstvima koja nemaju stoke, slama, kukuruzovina i ostaci drugih biljnih vrsta ostaju kao sporedni proizvodi.

Prednost primene mikrobioloških đubriva 

Ona pojašnjava da je količina žetvenih ostataka u intenzivnoj biljnoj proizvodnji dosta značajna i zavisi od biljne vrste, sorte, kao i od vremenskih uslova pojedinih godina. Kod ozime pšenice količina slame je 5-7 t/ha, kukuruza 8-12 t/ha, suncokreta 4-6 t/ha i kod soje 3,5-5 t/ha.

"Posle žetve može se obaviti tretiranje žetvenih ostataka odgovarajućim mikrobiološkim đubrivima, a vreme obrade zemljišta uskladiti prema preporuci proizvođača. Značaj takvih mikrobioloških đubriva je da oslobađaju hranjive materije iz žetvenih ostataka, zemljište je bolje strukture, pa je lakša obrada i veće zadržavanje vlage, a razlaže se i lignin iz žetvenih ostataka što čini osnovu za povećanje sadržaja humusa u zemljištu. Cilj je ubrzati i usmeriti procese transformacije žetvenih ostataka do formiranja humusa. Na ovaj način njihova primena poslednjih godina nadoknađuje nedostatak stajnjaka na našim njivama," savetuje Popadić.  

Prednost primene mikrobioloških đubriva su smanjeni troškovi poljoprivredne proizvodnje, smanjena upotreba skupih mineralnih đubriva, bolje iskorišćavanje hranljivih elemenata u zemljištu, mikroorganizmi izlučuju materije rasta, polisaharide, enzime, vitamine i aminokiseline, stimulišu rast i razvoj biljaka i povećavaju prinos.

"Pored toga značaj njihove primene je što ne zagađuju zemljište i podzemne vode, povećavaju biološku aktivnost zemljišta, održavaju ekološku ravnotežu u zemljištu, pospešuju proizvodnju zdravstveno bezbedne hrane, a mogu se primenjivati i u organskoj proizvodnji," zaključuje Milica Popadić.