Grupa ribolovaca iz Ivanjice već 43 godine mreste i uzgajaju pastrmku. Preko svog preduzeća "Braduljica", danas su jedini licencirani za proizvodnju mlađi salmonidnih vrsta ribe za poribljavanje voda u Srbiji.
Mrestilište i ribnjak za uzgoj salmonidnih vrsta riba Braduljica iz Ivanjice formirano je i radi u okviru Opštinske organizacije sportskih ribolovaca Moravica iz istog mesta. Prema pisanim podacima, to je prvo udruženje sportskih ribolovaca na teritoriji ove opštine, organizovano i formirano još 1933. godine.
Prema rečima dr Milana Lugića, predsednika Upravnog odbora, počeci veštačkog mresta potočne pastrmke datiraju sa početka sedamdesetih godina prošlog veka, a prvi objekat za mrest i uzgoj potočne pastrmke napravljen je 1975. godine. Objekat se nalazi na reci Braduljici, levoj pritoci Studenice, na oko 25 km od Ivanjice. Objekat je godinama kasnije proširivan i dograđivan. Na tom mestu nikao je i Ribarski dom tog udruženja, sa prostorijama za boravak i smeštaj gostiju.
"U početku se u mrestilištu proizvodila samo mlađ potočne pastrmke do veličine od tri centimetra (nije bilo uslova za dalji uzgoj) i to samo za potrebe našeg udruženja, odnosno poribljavanje voda na teritoriji opštine Ivanjica. Devedesetih godina prošlog veka učinjen je dalji korak u razvitku mrestilšta izgradnjom bazena za držanje matica i uzgoj mlađi do godinu dana starosti, veličina preko 10 crntimetara. Uspešno je formirano matično jato potočne pastrmke, a počelo se razmišljati i o veštačkom mrestu ostalih salmonidnih vrsta riba - mladice i lipljena", kaže Lugić.
Osnovni problem bio je obezbeđivanje matičnog materijala tih vrsta za mrest. Prvi veštački mrest mladice obavljen je 2006. godine izlovom na reci Poblačnici, pritoci Lima na licu mesta, i tom prilikom je dobijeno samo oko 150 komada oplođene ikre.
"Velikim trudom uspeli smo i od tog malog broja oplođene ikre proizvesti prvu količinu mlađi mladice, uz mnogo poteškoća oko uzgoja. Kasnije je taj proces proširivan uz učenje na sopstvenim greškama, te smo za ovih desetak godina osvojili proces veštačkog mresta i uzgoja mlađi mladice do poželjnih veličina. Od uzgojene mlađi formirali smo i sopstveno matično jato mladice, koje sada broji preko 50 ženki starosti od pet do sedam godina, uz dalje obnavljanje svake godine i mogućnost proizvodnje više desetina hiljada mlađi mladice za poribljavanje", ističe sagovornik.
Pokušaj sa lipljenom krenuo je uspešno, ali u velikim poplavama tokom 2014. i 2016. godine uništeno je matično jato. Uvezene su određene količine mlađi lipljena sa ribnjaka Klokot kod Bihaća i daljim uzgojem uspeli su da formiraju i matično jato lipljena i da urade veštački mrest i uzgoj mlađi lipljena, kao najzahtevnije salmonidne vrste ribe za mrest i uzgoj.
"Poplave su nam uništele matično jato, koje još nismo obnovili, ali na putu smo. Zbog pomenutih poplava, nemogućnosti zaštite postojećeg ribnjaka na reci Braduljici i loših hidroloških uslova, naglo smanjenje količine vode poslednjih desetak godina, bili smo prinuđeni da promenimo lokaciju našeg mrestilišta. Od pre pet godina zakupilli smo dva objekta, za mrestilište i ribnjak. Nalaze se na nekoliko kilometara udaljeni jedan od drugog na reci Panjici, levoj pritoci Moravice, na oko 15 km od Ivanjice", priča Lugić.
Zbog administrativnih i zakonskih obaveza u toku 2011. godine u okviru udruženja formirano je Privredno društvo Mrestilište Braduljica d.o.o., kao pravni subjekt (čiji je osnivač OOSR Moravica sa vlasničkim učešćem 100%), a čija je osnovna delatnost proizvodnja i uzgoj mlađi salmonidnih vrsta riba. Sada imaju sve potrebne dozvole i licence, i trenutno su jedini u Srbiji registrovani za proizvodnju mlađi salmonidnih vrsta riba - pastrmke, lipljena i mladice za poribljavanje. To znači da ovo mrestilište radi u okviru OOSR Moravica iz Ivanjice i da je upravni odbor OOSR Moravica istovremeno i upravni odbor Braduljice.
Imaju četiri radnika u stalnom radnom radnom odnosu, od kojih je stručno lice diplomirani biolog, ali najveći deo poslova obavlja se i dalje volonterskim radom određenog broja članova udruženja i Upravnog odbora.
Kao jedan od većih uspeha mrestilišta poslednjih godina ističe se veštački mrest, uzgoj i formiranje posebnog matičnog jata autohtone, tzv. balkanske potočne pastrmke, dokazano i genetski.
"Već ove godine imamo proizvodnju oko 15.000 komada ove zasebne linije mlađi potočne pastrmke i vremenom ćemo preći samo na nju. U većini ribnjaka u Srbiji i okruženju danas se uzgaja tzv. atlantski tip. Dakle, u objektima i bazenima imamo formirana matična jata potočne pastrmke i mladice uz mogućnost proizvodnje 100-150.000 jednogodišnje mlađi potočne pastrmke i 30-50.000 komada jednogodišnje mlađi mladice, a u idućoj godini nadamo se i mrestu i proizvodnji mlađi lipljena. Kao uzgrednu, prinudnu, delatnost, a zbog pokrivanja velikih troškova i slabije zainteresovanosti za plasman mlađi pastrmke i mladice za poribljavanje, imamo i proizvodnju tri do četiri tone konzumne kalifornijske pastrmke", otkriva predsednik Upravnog odbora.
Sa mlađi proizvedenom u ovom mrestilištu godinama se poribljavaju sve salmonidne vode na teritoriji cele Srbije, a bilo je poribljavanja i u BiH i u Crnoj Gori.
"Nažalost, poslednjih decenija stanje sa ribljim fondom na salmonidnim vodama u Srbiji je sve lošije, a razlozi su izražen krivolov, nedovoljno čuvanje-zaštita voda, nedovoljno poribljavanje, zagađenje - jednom rečju loše gazdovanje vodama. Isključena su lokalna udruženja ribolovaca i lokalna zajednica što je, nažalost, jedinstven i loš primer u celoj Evropi, gde je odavno pokazano da o vodama i ribljem fondu u njima, najviše računa mogu voditi lokalne zajednice. Većinu sadašnjih korisnika voda više interesuje profit od prodaje dozvola, nego stvarno poboljšavanje stanja ribljeg fonda u rekama. Najugroženije su, naravno, najosetljivije vrste riba mladica, lipljen i pastrmka, kojima je za opstanak neophodna čista i nezagađena voda što je, nažalost, danas sve ređa pojava", navodi Lugić.
Skrenuo je pažnju i na izgradnje minihidroelektrana koje se, uglavnom, grade baš na čistim planinskim vodama, gde obitavaju salmonidne vrste riba.
"Nekontrolisanom izgradnjom MHE, koje za potrebe proizvodnje nekih malih količina elektirčne energije često uzimaju svu količinu vode i tok ispod ostavljaju praktično suvim u većem delu godine, potpuno se uništava ne samo riblji fond, već i kompletna flora i fauna toka reke, i okoline, čime se nepovratno urušava i kompletan lokalni eko sistem. Zbog katastrofalnog delovanja na ekosistem, u celoj Evropi se vodi kampanja, i doneta je odluka o rušenju preko 2.000 MHE, od čega je oko 400 već srušeno. Kod nas, na žalost, izgradnja MHE je u punom zamahu, pa čak i u zaštićenom području.
Ovo udruženje i mrestilište, bez razumevanja i pomoći šire društvene zajednice, opstaje samo zahvaljujući trudu, ljubavi i volonterskom radu određenog broja članova udruženja.
Tagovi
Autorka