Pretraživanje tekstova
U Srbiji još uvek nije zabeležen nijedan slučaj afričke kuge svinja, ali su stočari zabrinuti, jer je u Rumuniji do sada ubijeno 50.000 zaraženih svinja.
Ministarstvo poljoprivrede oformilo je u Vršcu Nacionalni krizni centar u okviru Uprave za veterinu zbog rizika da se afrička kuga ne proširi iz Rumunije u Srbiju. Naime, u ovoj susednoj zemlji do sada je ubijeno 50.000 zaraženih svinja, a trenutno je registrovano više od 600 novoobolelih životinja, piše RTS. Rumuni se sa ovom bolešću bore poslednjih godinu dana, a od juna ona se agresivno širi, tako da je stigla do delte Dunava.
"Sa podacima od 8. avgusta ima tačno 635 žarišta kod domaćih svinja i 30 slučajeva kod divljih svinja. Ono što je za nas posebno bitno jeste da su ta žarišta obuhvatila ugroženo područje Arada, koje je blizu naše zemlje, tako da je jedan pogranični uzak pojas slobodan od afričke kuge", kaže Saša Ostojić iz Nacionalnog kriznog štaba.
Obrazovana su ukupno četiri regionalna krizna centra, u Beogradu, Novom Sadu, Kraljevu i Nišu, koja svakodnevno vrše nadzor dviljih i domaćih svinja.
Iako najveća opasnost preti od divljih svinja, pa su na oprezu i lovačka društva, prva linija odbrane su carinici. Tako u našu zemlju iz Rumunije ne može da se unese ni sendvič sa mesom.
"Ništa što je na bazi mesnih proizvoda nije dozvoljeno. Na primer, nije dozvoljeno unošenje sendviča u kojima se nalaze suhomesnati proizvodi, nije dozvoljeno unošenje svežeg mesa, mesnih prerađevina. Imali smo pre nekoliko dana slučaj da nismo dozvolili unošenje dve table slanine", otkriva Jovica Nikolajev, koordinator poslova na Carinarnici Vršac.
Ipak, do sada nije zabležen nijedan slučaj zaraze u Srbiji, ali su stočari ipak zabrinuti. Kako kaže uzgajivač svinja Goran Mitrovanov, čuo je za bolest iz medija: "Svako se plaši! Čim ulažeš svoj novac, svi se mi plašimo što se tiče tih bolesti, što se tiče afričke kuge, cvenog vetra sve što napada našu stoku".
Izvori
Tagovi
Afrička kuga svinja Rumunija Nacionalni krizni centar Vršac Carina Jovica Nikolajev Goran Mitrovanov Saša Ostojić
Autorka
Više [+]
Urednik portala, diplomirani novinar i ljubitelj prirode. Omiljena izreka: Ko sme taj može, ko ne zna za strah, taj ide napred.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.