AKS 2024: Zabeležena u selu kod Ljiga

Selo Babajić kod Ljiga proglašeno je za zaraženo područje, jer se nedavno u jednom domaćinstvu pojavila afrička svinjska kuga. Prema podacima Uprave za veterinu, svinje su eutanazirane, a okolna mesta u prečniku od tri kilometra smatraju se zaraženim područjem. Ovo je prvi slučaj u Kolubarskom okrugu i nimalo lepa informacija za stočare valjevskog kraja.

"Bilo je pitanje vremena kada će virus biti detektovan u Kolubarskom okrugu, jer je bolesti tokom protekle godine bilo u drugim regionima. Svinje iz domaćinstva u Babajiću su eutanazirane i selo je proglašeno za područje zaraženo afričkom svinjskom kugom, a to važi i za sva sela u prečniku od tri kilometra. Sela koja su u prečniku od deset kilometara od sela Babajić, smatraju se da pripadaju ugroženom području", kaže direktor Veterinarskog centra Valjevo Budimir Višić.

"To su sela na području Ljiga, ali i ka Mionici. U tom području nalazi se i Lovačko gazdinstvo Rajac i takođe se mora voditi računa o divljim svinjama jer su one glavni prenosioci ovog virusa", navodi on.

Popis, obeležavanje i kontrola zdravstvenog stanja

I područje koje je zaraženo i koje se smatraju ugrožena nalaze se pod nadzorom veterinarske inspekcije.

Afrička kuga svinja potvrđena kod Bogatića: Eutanazirano oko 300 grla

"Radi se popis svih gazdinstava na kojima se drže svinje, radi se obeležavanje svinja i nadzor i vrši se pregled gde god se posumnja da ima nekog izmenjenog zdravstvenog stanja ili postoje simptomi koji ukazuju na prisustvo virusa. Od takvih životinja uzimaju se uzorci i šalju se na detaljniju analizu", kaže naš sagovornik i dodaje da se u području koje je zaraženo mora ograničiti kretanje životinja i ne može se vršiti bez saglasnosti veterinasrke inspekcije.

"Na ugroženom području mere su fleksibilnije u smislu kretanja životinja sa jednog na drugo gazdinstvo, a ukoliko se vrši klanje životinja za sopstvene potrebe, mora se izvršiti prijava veterinaskoj inspekciji. Moraju se takođe poslati uzorci na analizu i tek po dobijanju rezultata, daje se mišljenje od strane veterinarske inspekcije", dodao je on.

Dezinfekcija - glavna preventivna mera

Prema Višićevim rečima, preventiva je ipak najbitnija kako se zaraza ne bi širila.

"Preventiva je važna, pre svega dezinfekcija objekata, a onda su tu mere kontrole prometa životinja. Jedan od načina širenja je neadekvatan transport i ako se ne ispoštuje sva procedura i to je jedan od načina prenošnja virusa. Zato se u zaraženom području ne može obavljati promet ni drugih životinja, bez saglasnosti veterinarske inspekcije. Zato je važno da se u ovom trenutku ispoštuju sve mere koje su predviđene pravilnikom", kaže direktor Veterinarskog centra Valjevo i dodaje da se samo na taj način može obezbediti da se situacija drži pod kontrolom.

Vakcina za afričku kugu svinja se pokazala uspešnom?

Stručnjaci naglašavaju da će ona biti prisutna na našim prostorima i u narednih nekoliko godina.

"Kod afričke svinjske kuge nema terapije niti vakcinacije i jedina opcija je eutanazija i bezbedno uklanjanje zaraženih leševa životinja i naravno dezinfekcija."

Dodatno će smanjiti broj svinja

Od izbijanja afričke svinjske kuge, u Srbiji je eutanazirano više od 78 hiljada svinja. Iako se isplaćuju naknade, mnogo stočara ne obnavlja svoje fondove, pa se oseća i nedostatak svinja na tržištu i evidentan je porast cena i u otkupu.

"Porasle su i cene otkupa žive stoke, ali i mesa u trgovinama. Imali smo praznike, pa je bilo i velikog prometa i sigurno kupovine na drugim područjima. Cena se kreće od 600 do 650 dinara po kilogramu žive mere i to je neka realna cena ako se uzmu svi parametri proizvodnje", navodi Višić.

Poskupeli bikovi, pojeftinila jagnjad, prasad 600 din/kg?

Statistika pokazuje da je broj svinja u 10 godina pao sa milion i 100 hiljada krmača, na oko sto hiljada. Zbog toga je prisutan i uvoz mesa, a i prasići koji se uvoze, uglavnom završavaju u klanicama, pa se sa nekom novom poljoprivrednom strategijom mora naći način da se oporavi i obnovi ova grana stočarstva.