Cilj nam je da ukažemo na prednost fitoterapije primenom farmakološke analize koja uključuje identifikaciju, izračunavanje i poređenje troškova i efikasnosti dosadašnje i ove, potencijalne, prirodne terapije, navodi Zorana Kovačević.
Antibiotsku terapiju u lečenju mastitisa kod krava u budućnosti bi mogao da zameni potpuno drugi sistem koji se zasniva na primeni biljnog preparata na bazi etarskih ulja. Na razvoju, testiranju i implementiranju tog preparata rade predstavnici Departmana za veterinarsku medicinu Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu i Zavoda za farmaciju Medicinskog fakulteta u istom gradu.
U pitanju je projekat pod nazivom InfoBomat (Intramamarna etnovetrinarska formulacija za prevenciju i terapiju mastitisa krava u cilju optimizacije antimikrobne terapije) čiji je osnovni cilj primena etarskih ulja u lečenju mastitisa ili u vidu potporne terapije antibiotskoj.
"Do sada smo obišli šest farmi muznih krava u Vojvodini, dijagnostikovali životinje sa mastitisom, uzeli uzorke mleka. Uradili smo analize tih uzoraka. Najznačajnija je izolacija uzročnika mastitisa u okviru koje smo izolovali te uzročnike, zatim ih tretirali u laboratoriji sa različitim vrstama etarskih ulja od kojih se izdvojilo nekoliko najefikasnijih", objašnjava Zorana Kovačević ispred projekta "InfoBomat".
Trenutno je u toku optimizacija koncentracije tih ulja, pravi se formulacija i testira se. Jedna grupa krava biće podvrgnuta antibioticima uz dodatak ovog biljnog preparata, dok će se na drugoj primenjivati samo prirodno lečenje. Ukoliko se u potpunosti pokaže sigurnom i bezbednom, tim će patentirati preparat, a, u tom slučaju, biće dostupan svim stočarima koji su zainteresovani da ga koriste.
"Ipak, neće moći sami da leče životinje na taj način, već će to moći da rade veterinari. To je intramamarna aplikacija, ide direktno u vime i trebalo bi da taj deo posla obavi stručno lice. Ovo će biti odlično za organski uzgoj."
Aplikovanje bi trajalo tri dana uzastopno. Prednost je, dodaje naša sagovornica, što etarska ulja imaju veoma malu karencu, odnosno lek bi se u proizvodu životinje zadržao znatno kraće u odnosu na antibiotik.
"Inače ostaje u mleku od nekoliko do mesec dana, u tom periodu se ono ne sme koristiti, odbace se velike količine, a nisu mali ni ekonomski gubici."
Prema podacima iz literature, iz pomenutih ulja se zadržava od nula do 24 sata i već posle toga se može piti i upotrebljavati u ishrani ljudi, objašnjava Kovačević.
Za ovaj metod su se, kaže, odlučili zbog toga što preparat sadrži specijalnu kombinaciju komponenti koje mu daju karakteristična farmakološka svojstva, a to su, pre svega, antimikrobno, fungicidno i virusoidno delovanje.
U celu priču uključeni su i studenti, pišu se diplomski radovi koji su u vezi sa temom ovog naučno-istraživačkog rada, a u pripremi je i jedna doktorska disertacija. U planu su i različite edukacije za veterinare, od kojih je jedna održana u novembru.
"Sve smo počeli u julu prošle godine, završili smo drugi kvartal, dosta toga smo postigli i realizovali i, za sada, sve teče po planu. Cilj nam je da podignemo svest o značaju antimkrobne rezistencije, istaknemo značaj kada je u pitanju očuvanje zdravlja životinja i ljudi", kaže sagovornica Agrokluba i dodaje da žele i da ukažu na prednost fitoterapije primenom farmakološke analize koja uključuje identifikaciju, izračunavanje i poređenje troškova i efikasnosti dosadašnje i ove, potencijalne, prirodne terapije.
Projekat će trajati dve godine, a finansira ga Fond za nauku Republike Srbije u okviru programa PROMIS "Program za izvrsne projekte mladih istraživača", a cilj je podrška idejama iz svih oblasti nauke i uključivanje mladih naučnika u naučna istraživanja. Od ukupno 585 projekata, finansijsku podršku dobilo je 59 među kojima je i InfoBomat.
Tagovi
Autorka