Stočarska proizvodnja je pred velikim izazovima. Koliko je važna njena uloga u društvu, upozorava hiljadu naučnika koji su potpisali Dablinsku deklaraciju.
Reči sa kojima započinje Dablinska deklaracija naučnika o ulozi stočarske proizvodnje u društvu budućnosti su da sistemi stočarstva moraju da napreduju na temelju najviših naučnih standarda. Previše su dragoceni za društvo da bi postali žrtva banalizovanja, redukcionizma ili fanatizma.
Ovaj je dokument nastao na osnovu rasprava tokom međunarodnog samita "Društvena uloga mesa - šta nauka kaže", održanog u Dablinu u oktobru 2022. godine. Deklaracija postaje sve uticajnija jer ju je potpisalo skoro 1.000 naučnika širom sveta koji smatraju da stočarstvo i dalje mora da bude pristuno i prihvaćeno u društvu.
Od struke se traži da pruži pouzdane dokaze o hrani životinjskog porekla i njenoj dobrobiti za zdravlje, održivosti životne sredine, socio-kulturnim i ekonomskim vrednostima, kao i za rešenja za potrebna poboljšanja.
Današnji prehrambeni sistemi suočavaju se s dvostrukim izazovom bez presedana. S jedne strane se traži povećanje dostupnosti hrane dobijene od stoke (meso, mlečni proizvodi, jaja) kako bi se zadovoljile prehrambene potrebe tri milijarde ljudi, kod kojih nedostatak hranljivih supstanci pridonosi zaostajanju u rastu, gubitku težine, anemiji i drugim oblicima neuhranjenosti.
U isto vreme, pojedine metode i razmere sistema uzgoja životinja predstavljaju izazove u pogledu bioraznolikosti, klimatskih promena i protoka hranljivih supstanci, kao i zdravlja i dobrobiti životinja.
U deklaraciji se navodi kako hrana dobijena od stoke pruža niz esencijalnih hranljivih supstanci i drugih spojeva koji su važni za ljudsko zdravlje, a mnogi od njih nedostaju u prehrani ljudi širom sveta, čak i među populacijom s višim prihodima.
Smatra se da bi pojedinci s više resursa mogli postići odgovarajuću prehranu uz značajno redukovanje konzumiranja mesa, mlečnih proizvoda i jaja. Međutim, ovaj se pristup ne preporučuje opštoj populaciji, posebno ne onima s većim potrebama za hranljivim supstancama, kao što su mala deca i adolescenti, trudnice i dojilje, žene u reproduktivnom periodu, starije osobe i hronični bolesnici. U dokumentu se ističe da najviši standardi bioevolucijskih, antropoloških, fizioloških i epidemioloških dokaza naglašavaju da je redovna konzumacija mesa, mlečnih proizvoda i jaja, kao deo dobro uravnotežene prehrane, korisna za ljude.
Velika je i nezamenjiva uloga stočarstva u cirkularnoj ekonomiji budući da se pomoću ovoga sektora recikliraju velike količine biomase koja nastaje kao nusproizvod tokom proizvodnje hrane za ljude. Stoka je optimalno pozicionirana da vrati te materijale nazad u prirodni ciklus, a istovremeno daje visokokvalitetnu hranu.
Posebno se ističu preživari čija prisutnost daje veću vrednost zemljištima koja nisu prikladna za uzgoj biljne hrane za ljude. Štaviše, dobro upravljani sistemi koji primenjuju agroekološke principe mogu da generišu mnoge druge koristi, uključujući vezivanje ugljenika, poboljšano zdravlje zemljišta, biološku raznolikost, zaštitu slivova i pružanje važnih usluga ekosistema.
Stočarstvo je milenijumima obezbeđivalo čovečanstvu hranu, odeću, đubrivo, zaposlenje i prihod, kao i imovinu, bezbednost i društveni status. Hrana dobijena od stoke najdostupniji je izvor visokokvalitetnih proteina i nekoliko bitnih hranljivih supstanci. Takođe, vlasništvo nad stokom je najčešći oblik privatnog vlasništva u svetu i čini temelj finansijskog kapitala ruralne zajednice. U nekim zajednicama stoka je jedno od retkih dobara koje žene mogu da poseduju i ulazna je tačka prema rodnoj ravnopravnosti.
Hrana životinjskog porekla je nezamenjiva, poručuje FAO - zato je važan sektor stočarstva
U dokumentu se ističe kako napredak u nauci o životinjama i srodnim tehnologijama pokazuje sve važniji učinak stoke u svim gore navedenim dimenzijama zdravlja, životne sredine i socio-ekonomije, brže nego ikad u istoriji.
Na UN-ovom samitu o prehrambenom sistemu 2021. donesen je niz rešenja za ovaj sektor. Tada je zaključeno kako je ljudska civilizacija izgrađena na stočarstvu od početka bronzanog doba pre više od 5.000 godina i čini temelj prehrambene bezbednosti za današnja moderna društva.
Smatra se da je ono milenijumima dokazana metoda za proizvodnju zdrave hrane i obezbeđivanje sredstava za život i predstavlja znanje i mudrost duboko ugrađene u globalne kulturne vrednosti. Zato održivo stočarstvo može pružiti rešenja za sve izazove današnjice.
Tagovi
Autorka